Komisija: Istraga još traje, ali je pri kraju

Vijesti / 03.03.2010

REGULATOR VEĆ DUŽE PROVJERAVA TRANSAKCIJE EUROFONDA I POVEZANIH LICA PREDVOĐENIH BAROVIĆEM, ALI ZA SADA BEZ IKAKVIH MJERA

Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV), kako je juče saopšteno iz tog tijela, skoro osam mjeseci istražuje poslovanje Eurofonda, koji kontrolišu biznismen Veselin Barović sa partnerima.

- Istraga još traje, ali je pri kraju. Tražili smo podatke i iz Privrednog suda – rečeno je “Vijestima” iz KHOV-a.

Povod za kontrolu poslovanja Eurofonda, a potom i istragu KHOV-a koja je počela početkom juna prošle godine, bila je kupoprodaja akcija HTP Mimoza vrijedna 320.000 eura.

Eurofond je na Montenegroberzi kupio oko 0,6 odsto akcija Mimoze od kompanije Komersa, čiji je vlasnik Barović, po cijeni od 15,29 eura u takozvanoj blok transaciji, a ta cijena je bila skoro četiri puta viša od tržišne koja se kretala oko četiri eura. Barović se ovdje javlja kao vlasnik Komerse, akcionar Mimoze, akcionar Eurofonda i član Odbora direktora Euroinvesta, društva za upravljanje Eurofondom. Komisija je tada saopštila da će pokrenuti istragu, koja, kako navode, još traje.

Eurofond je nakon prodaje akcija Elektroprivrede krajem maja prošle godine inkasirao 44,4 miliona eura.

Već u prvoj polovini juna Eurofond je učestvovao u nekoliko transakcija na berzi koje su ostavile sumnju da povezana lica sa ovim fondom, preko svojih privatnih firmi, izvlače novac iz fonda tako što mu po visokim cijenama prodaju akcije i ostvaruju korist na štetu akcionara fonda. Vjeruje se da je “izvučeni” novac jednim dijelom iskorišćen za vraćanje kredita bankama.

Dan nakon trgovine akcijama Mimoze, nakon koje je i formalno otvorena istraga, Eurofond je u blok trgovini kupio nešto više od 44 hiljade akcija Elektroprivrede Crne Gore po cijeni od sedam eura, iako se u tom trenutku na berzi sva tražena količina akcija mogla kupiti po cijenama između 5,8 i 6,1 euro. I ova transakcija je zato izazvala velike sumnje među malim akcionarima, brokerima i individualnim investitorima.

Takođe, Eurofond je od povezane firme kupio oko 10.000 akcija Bjelasica rade po cijeni od 25 eura, iako je posljednja cijena kojom se trgovalo bila skoro pet puta niža. Ipak, u ovoj transakciji Eurofond je kupio sve akcije koje su bile jeftinije od 25 eura.

Strah manjinskih akcionara Eurofonda da će biti nastavljena praksa trgovine akcijama po visokim cijenama sa povezanim licima bila je opravdana. Eurofond je za kupovinu akcija i nekretnina od povezanih lica prošle godine utrošio čak 22,3 miliona eura.

Polovina tog iznosa “uložena” je u dvije firme sa sjedištem u Jajcu. Ostatak je utrošen za kupovinu akcija i nekretnina u Crnoj Gori, od povezanih lica.

U transakcijama je učestvovalo više firmi na razne načine, počevši od Eurofonda, koji je jedini oštećen kao i većina njegovih akcionara, jer je plaćao akcije po naduvanim cijenama.

Eurofond kontroliše Barović, zajedno sa direktorom Boišom Šotrom i bosanskim partnerom Zijadom Blekićem. U spornim transakcijama pojavljuju se sljedeće firme: Elektrogrupa iz Jajca, Zadrugar takođe iz Jajca, crnogorske firme Fleš, Akcija, Komersa, Fjord, Mimoza…, koje kontroliše ista grupa ljudi na čelu sa Barovićem. Uz njih, pojavljivale su se i firme Solana, Izbor Bar, Bjelasica rada čiji je vlasnik Eurofond, a iza kojeg opet stoje Barović sa partnerima. Ista družina se nalazi i u bordu direktora tih firmi.

Eurofond je, osim 22 miliona potrošenih za kupovinu akcija i nekretnina od povezanih firmi i lica, ostatak novca dobijenog od prodaje akcija EPCG dobrim dijelom iskoristio za vraćanje dugova prema bankama, koji su proizvod poslovanja iste grupe ljudi.

Logično je da Komisija za hartije od vrijednosti posjeduje podatke o poslovnim poduhvatima i transakcijama Eurofonda sa povezanim licima. Preostaje da se vidi da li će biti preduzete bilo kakve mjere, s obzirom na postojanje ozbiljnih indicija da su desetine miliona eura izvlačene nezakonito i na štetu fonda i akcionara, a u privatnu korist male grupe ljude.

Glavni kontrolor za praćenje berzanske trgovine u Crnoj Gori koji je svojevremeno po dužnosti započeo istragu sumnjivih transakcija Eurofonda prošle godine, bio je doskorašnji član KHOV-a Kenan Hrapović.

Hrapović je, u međuvremenu, prije kraja istrage napustio KHOV i kao kadar SDP-a unaprijeđen na još bolju funkciju prvog čovjeka Fonda za zdravstveno osiguranje.

Član KHOV-a zadužen za nadzor i kontrolu rada fondova sada je Azra Šehović. U Komisiji je nedavno postignut dogovor da se ubuduće svi članovi rotiraju na odgovornoj funkciji kao što je praćenje i nadzor trgovine na tržištu.

Pokret za promjene tražio je juče od Komisije za hartije od vrijednosti da sprovede istragu.

- U posljednjim transakcijama Eurofonda vrijednih 15 miliona eura postoji osnovana sumnja o pronevjeri u upravljanju investicijama. Nadležnost Komisije za hartije od vrijednosti u ovom slučaju je definisana članom 111 tačkom 2, Zakona o hartijama od vrijednosti. Pored zakonske postoji i moralna odgovornost države prema 15.000 akcionara Eurofonda. Moraju li u Crnoj Gori svi gubiti zarad nekolicine – izjavio je predstavnik PzP-a Zarija Pejović.

U vrijeme izvlačenja para, menadžeri Eurofonda dobili 2,2 miliona provizije

Da je regulativa na tržištu kapitala “zrela” za izmjene, pokazuje i to da se za loše vođenje fondova dobijaju nagrade, i to milionske.

Društva za upravljanje fondovima, prema propisima, dobijaju godišnju proviziju od tri odsto od vrijednosti neto imovine fonda.

Prema informacijama “Vijesti”, Euroinvest, u čijoj su upravi Barović, Blekić i Šotra, a koji upravlja Eurofondom, prošle godine dobio je oko 2,2 miliona provizije za upravljanje Eurofondom, bez obzira na to kako su radili, i na sve poslovne “poduhvate” oko povezanih transakcija i izvlačenja novca.

Provizija ih sljeduje i ove godine, kao što je to inače slučaj od početka masovne vaučerske privatizacije. Ta provizija je predviđena za namirivanje troškova koje društva za upravljanje imaju.

Menadžeri svih crnogorskih fondova i njihovi osnivači, od početka MVP, dobili su preko 40 miliona eura provizije za upravljanje.

Zakon ne predviđa kaznene mjere za gubitke ili izvlačenje novca iz fondova, kao što i ne predviđa oduzimanje imovine.