Traže se čvrsti dokazi o Barovićevim vezama

Vijesti / 05.05.2010

KOMISIJA ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI U BIH ISTRAŽUJE TRANSAKCIJE EUROFONDA

Predstavnici Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore prošle sedmice su boravili u Bosni i Hercegovini, u potrazi za dokazima o berzanskim transakcijama Eurofonda obavljenim na Sarajevskoj berzi sredinom prošle godine i poslovnim poduhvatima tog fonda, potvrđeno je juče “Vijestima” iz nekoliko izvora.

Prema informacijama “Vijesti” u Sarajevo je tim povodom putovala Azra Šehović, član KHOV-a, zadužena za nadzor i kontrolu rada fondova.

U KHOV-u juče, međutim, nijesu bili raspoloženi za zvanične izjave o rezultatima najnovije posjete. Iz ove institucije nedavno su najavili privođenje kraju desetomjesečne istrage o nizu transakcija koje je Eurofond obavio na crnogorskom i bosanskom berzanskom tržištu i tržištima nekretnina sredinom i u drugoj polovini prošle godine.

- U Bosni se, takođe, vodi istraga – bilo je sve što saopšteno iz KHOV-a.

Prema saznanjima “Vijesti” i u KHOV-u su podijeljena mišljanja u vezi sa spornim transakcijama Eurofonda. Izvor “Vijesti” tvrdi da će u narednom periodu predstavnici KHOV-a pokušati da pribave čvrste dokaze o povezanosti lica i firmi koji su obavili niz transakcija na štetu manjinskih akcionara Eurofonda ili će jednostavno odustati od čitavog slučaja budući da su konačna rješenja KHOV-a, do sada, u nekoliko navrata već obarana pred domaćim sudovima.

Eurofond je za kupovinu akcija i nekretnina prošle godine potrošio čak 22,3 miliona eura, a najveći dio novca prometovan je, kako se sumnja, između nekoliko povezanih firmi i lica, a na štetu najvećeg broja manjinskih akcionara fonda kojih je ukupno oko 15 hiljada.

U transakcijama u kojima se sumnja da je Eurofond kupovao akcije po naduvanim cijenama, učestvovalo je više firmi iz Crne Gore i BIH.

Eurofond kontroliše biznismen Veselin Barović, zajedno sa direktorom kompanije Euroinvest koja upravlja fondom Boišom Šotrom (porijeklom iz BiH) i bosanskim partnerom Zijadom Blekićem. Barović i partneri su jedan dio novca od prodaje svojih akcija Eurofondu, iskoristili za vraćanje kredita crnogorskim bankama.

U transakcijama, koje su privukle pažnju javnosti, ali regulatora u Crnoj Gori i BiH, pojavljuju se sljedeće firme: Elektrogrupa iz Jajca, Zadrugar takođe iz Jajca, crnogorske firme Fleš, Akcija, Komersa, Fjord, Mimoza…, koje kontroliše pomenuta grupa ljudi.
Uz njih, pojavljivale su se i firme Solana, Izbor Bar, Bjelasica rada čiji je vlasnik Eurofond, a iza kojeg opet stoje Barović sa partnerima. Ista družina povezanih lica se nalazi i u upravama tih firmi.

Polovina navedenog iznosa prošlogodišnjih investicija “uložena” je u dvije firme sa sjedištem u Jajcu u BiH. Ostatak je utrošen za kupovinu akcija i nekretnina u Crnoj Gori, sumnja se, takođe, od povezanih lica.

Već u prvoj polovini juna 2009. Eurofond je učestvovao u nekoliko transakcija na berzi koje su ostavile sumnju da povezana lica sa ovim fondom, preko svojih privatnih firmi, izvlače novac iz fonda tako što mu po visokim cijenama prodaju akcije i ostvaruju korist na štetu akcionara fonda.

Povod za kontrolu poslovanja Eurofonda, a potom i istragu KHOV-a koja je počela početkom juna prošle godine, bila je kupoprodaja akcija HTP Mimoza vrijedna 320.000 eura. Eurofond je na Montenegroberzi kupio oko 0,6 odsto akcija Mimoze od kompanije Komersa, čiji je vlasnik Barović, po cijeni od 15,29 eura u takozvanoj blok transakciji, a ta cijena je bila skoro četiri puta viša od tržišne koja se kretala oko četiri eura. Barović se ovdje javlja kao vlasnik Komerse, akcionar Mimoze i Eurofonda i član Odbora direktora Euroinvesta, društva za upravljanje Eurofondom.

Dan nakon trgovine akcijama Mimoze, nakon koje je i formalno otvorena istraga, Eurofond je u blok trgovini kupio nešto više od 44 hiljade akcija Elektroprivrede Crne Gore po cijeni od sedam eura, iako se u tom trenutku na berzi sva tražena količina akcija mogla kupiti po cijenama između 5,8 i 6,1 euro. I ova transakcija je na tržištu izazvala velike sumnje među malim akcionarima, brokerima i individualnim investitorima.

Takođe, Eurofond je od povezane firme kupio oko 10.000 akcija Bjelasica rade po cijeni od 25 eura, iako je posljednja cijena kojom se trgovalo bila skoro pet puta niža. Ipak, u ovoj transakciji Eurofond je kupio sve akcije koje su u sistemu obje crnogorske berze bile jeftinije od 25 eura.

Strah manjinskih akcionara Eurofonda da će biti nastavljena praksa trgovine akcijama po visokim cijenama sa povezanim licima bila je opravdana jer su tek krajem 2009. i početkom ove godine saznali pravu istinu o poslovnim kombinacijama u BiH.

Najveća pojedinačna “investicija” Eurofonda prošle godine bila je kupovina 44.500 akcija novoosnovane firme Elektrogrupa DD iz Jajca, za 8,83 miliona eura. Za 2,1 milion kupljene su i akcije poljoprivredno-stočarske firme Zadrugar DD, takođe iz Jajca.

Sredinom septembra prošle godine iz menadžmenta Eurofonda “Vijestima” je saopšteno da su novac uložili u Elektroprivredu BiH. Ispostavilo se, međutim, da to nije bilo tačno.

Podaci o “investiranju” u firme iz Jajca ne mogu se naći u zvaničnim izvještajima o portfelju Eurofonda koji su dostupni javnosti, jer su ta “ulaganja” nalaze pod stavkom “ostale hartije od vrijednosti”.

Eurofond je stekao ukupno 42,68 odsto vlasništva Elektrogrupe Jajce i 20 odsto akcija Zadrugara. Do tih informacija ne može se doći lako ni na Sarajevskoj berzi, jer je vlasništvo Eurofonda u ovim kompanijama sakriveno iza kastodi računa Hipo alpe adria banke iz Mostara.

Tokom poslovne 2009. menadžeri kompanije Euroinvest, koja upravlja Eurofondom, dobili su 2,2 miliona provizije, kao naknade za upravljanje tim fondom.

Voljevac na Vrbasu kao Skadar na Bojani

Izgradnja mini hidroelektrane „Voljevac” u Gornjem Vakufu u Bosni i Hercegovini predmet je kontrole i federalne urbanističke i građevinske inspekcije već nekoliko mjeseci u toj zemlji.

Upravo u tom na gradu na rijeci Vrbas hidrocentralu je trebalo da gradi kompanija Elektrogrupa DD Jajce u kojoj je Eurofond uložio više od osam miliona eura prošle godine stičući na taj način skoro polovinu vlasništva.

Hrabri građevinski inspektor Akif Agić zatvorio je gradilište Eurofondove firme jer, kako tvrdi, nije posjedovala potrebne urbanističke i građevinske dozvole, a bosanski mediji se već mjesecima bave tom aferom.

Iz Eurofonda se nijesu javno obraćali tim povodom niti komentarisali ozbiljne optužbe iako su čelnici tog fonda zbog toga nedavno putovali u Bosnu.