Barović hoće da gradi tri elektrane u Bosni

Vijesti / 13.07.2010

Veselin Barović, Boiša Šotra; Eurofond; Elektrogrupa DD Jajce (ELGJR)

 

ČELNICI EUROFONDA SPREMAJU NOVE „INVESTICIJE“ REGULATOR JOŠ ISTRAŽUJE SUMNJIVE TRANSAKCIJE

Dok Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) više od od godinu istražuje sumnjive transakcije Eurofonda obavljene sredinom prošle godine na domaćem i bosansko-hercegovačkom tržištu između nekoliko povezanih lica, biznismeni Veselin Barović i Boiša Šotra, koji kontrolišu Eurofond, sa partnerima iz susjedne BIH pripremaju nove „investicije“ u Elektrogrupu DD Jajce, poljoprivredno-stočarsku firmu Zagrugar DD Jajce i Remontmontažu iz Tuzle.

Prema predlogu godišnjeg plana i programu investicione politike Eurofonda za ovu godinu, o kojem bi akcionari trebalo da se izjasne na predstojećoj Skupštini akcionara zakazanoj za 27. jul, menadžment sada navodi izgradnju čak nekoliko hidrocentrala u susjednoj Bosni.

Inače, najveći dio od 44 miliona eura prihodovanih prošle godine od prodaje akcija Elektroprivrede Crne Gore, Eurofond je “uložio” u kupovinu akcija kompanije Elektrogrupa DD Jajce, gdje je stečeno 42,68 odsto akcija, 20 odsto akcija poljoprivredne firme Zadrugar DD Jajce, kao i za kupovinu nekoliko nekretnina na crnogorskom primorju (oko sedam miliona eura).

Ove transakcije obavljene su između povezanih lica, što navodi na sumnju da je novac izvlačen u privatne džepove, a na štetu fonda i akcionara. Komisija, iako odavno istražuje ovaj slučaj, još nije donijela bilo kakvo rješenje.

Skoro pola godine za ove investicije nijesu ni znali manjinski akcionari Eurofonda, da bi u prvom kvartalu 2010. godine bosanski mediji detaljno pisali o nekoliko zatvaranja, a potom i otvaranju gradilišta Elektrogrupe Jajce koja na rijeci Vrbas gradi HE „Voljevac“.

- Uvidjevši hidropotencijale, mogućnost iskorišćavanja vjetra i sunca, Eurofond je u BIH kupovao akcije firmi iz energetskog sektora. Tako je stekao značajne udjele u Elektrogrupi, a kupovinom akcija Zadrugara, stekao je učešće u firmi koja raspolaže značajnim zemljištem koje se nalazi u okruženju budućih hidrocentrala. Elektrogrupa je investitor gradnje hidrocentrale, čiji je završetak planiran za 31. avgust 2010. godine. Nakon završetka te hidrocentrale planirana je izgradnja još dvije hidrocentrale. Buduća strategija fonda jeste da ulaže u hidroenergetski sistem u BiH, gdje Vlada Federacije BIH napravila elaborat pod nazivom Prioriteti razvoja hidroenergetskog potencijala BIH. Eurofond će ulagati kroz kupovinu akcija, a ukoliko omogući novi zakonski okvir (nakon izglasavanja novog Zakona o investicionim fondovima), Eurofond će učestvovati i na tenderima. Već je potpisan ugovor sa Elektroprivredom BIH o isporuci struje nakon završetka izgradnje. Takođe je važno napomenuti da već postoje interesovanja određenih investitora o kupovini hidrocentrala kad se završe ali, ipak, je prije toga neophodno sagledati da li će više dobiti biti od prodaje vlasničkog udjela u Elektrigrupi ili od prihoda koji se mogu ostvariti njihovim radom – navodi se, između ostalog, u Godišnjem planu i investicionom programu Eurofonda za 2010. u koji su “Vijesti” imale uvud.

U Godišnjem planu se podsjeća da je fond u BIH kupio akcije Remontmontaže, akcionarskog društva koje “koje je postalo lider u servisiranju termocentrala, hidrocentrala. rudnika, a i u obezbjeđivanju sredstava neophodnih za obavljanje datih poslova”.

- Takođe, investicioni plan fonda i u ovom slučaju ide ka tome da se nastavi kupovina akcija ovog društva na tržištu kapitala jer su podcijenjene na berzi kao rezultat trenutne ekonomske krize – tvrde menadžeri Eurofonda.

Način upravljanja fonda u narednom periodu se usmjerava prema procentualno najviše koncetrisanim firmama iz potfelja gdje fond ima većinsko vlasništvo. To su Solana “Bajo Sekulić”, Bjelasica Rada, Izbor iz Bara, ali i prema firmama sa područja BIH u kojima fond, kako napominju, “namjerava da kroz buduće kupovine akcija na tržištu postane većinski vlasnik”.

- Što se tiče Solane “Bajo Sekulić”, u toku je montiranje savremene linije za pakovanje soli od 250 gr, 500 gr i 1 kg. Isto tako proizvodi su već veoma zastupljeni na domaćem tržištu mada postoje indicije da će se proizvodi uskoro naći i u zemljama u regionu. Isto tako, fond zajedno sa rukovodstvom Solane “Bajo Sekulić” radi na tome da to preduzeće uskoro izađe iz stečaja. Fond je do sada kroz dokapitalizacije u Solanu investirao značajna novčana sredstva koja su pomogla u razvoju i osavremenjavanju proizvodnih kapaciteta, povećanje produktivnosti i efikasnosti poslovanja. Pored proizvoda koji su zastupljeni na prehrambenom tržištu, Solana posjeduje atraktivne zemljišne površine za koje su interesovanje pokazali strani investitori. Solana se prostire na cca 15 miliona m2 od kojih su bar cca 12 miliona m2 pogodni za izgradnju turističko – rekreacionih kompleksa kao i sve popularnijih golf terena, što je predviđeno Master planom razvoja turizma Crne Gore.

Naravno, pored napora na pronalaženju strateškog partnera sa kojim bi se realizovali investicioni planovi, postoji i zainteresovanost kupaca za prodaju paketa akcija- navodi se u programu ovogodišnjih investicija.

Sljedeća kompanija u kojoj fond ima većinsko vlasništvo je Bjelasica Rada sa 78.8 odsto. U ovo preduzeće je fond u nekoliko proteklih godina kroz procese dokapitalizacije uložio oko pet miliona eura sa ciljem da mineralna voda “postane prepoznatljiv brend kako u zemlji, tako i u užem i širem regionu”.

- Ističemo da je da je probni kontejner mineralne vode iz Bjelasice Rade poslat u Maleziju. Poslovna strategija Eurofonda u ovoj godini je sadržana u tome da se nastavi sa daljim direktnim ulaganjem (u zavisnosti od raspoloživih sredstava) kako bi se obezbijedilo što bolje pozicioniranje na domaćem i na stranom tržištu- navodi se u Godišnjem planu za 2010. godinu.

Kako je Izbor Bar ključna kompanija u portfoliju Eurofonda, strategija menadžmenta je usmjerena na zadržavanju tih akcija u portfoliju i razmatranje mogućnosti za povećanje vrijednosti imovine.

Citirani dokument menadžeri fonda su pisali imajući u vidu da se on donosi u vrijeme globalne ekonomske krize, i predviđanja su da će kriza potrajati do 2011. godine.

Investiciona politika i buduća strategija fonda “biće usmjerena na prodaju akcija preduzeća u kojima fond nema većinsko vlasništvo”.
- Isto tako prodajom akcija preduzeća u kojima fond nema većinsko vlasništvo stekao bi se kapital koji bi se mogao koristiti u druge poslovne poduhvate i ulaganje u nekretnine i akcije firmi u zemlji i inostranstvu. Na taj način fond želi da svu svoju pažnju usmjeri na nekih 10-tak firmi iz svog portfolija – navodi se u dokumentu.

Prema tome, naša buduća strategija u Jugopetrolu , biće i dalje vezana za praćenje poslovanja i na forsiranje što boljih poslovnih rezultata, kako bi se ostvarivali što veći prihodi po osnovu isplate dividendi.

Strategija fonda kada su u pitanju 3,68 odsto akcija HTP Budvanska rivijera vezana je za praćenje poslovanja tog preduzeća i ”sagledavanje mogućnosti prodaje akcija u paketu sa prodajom državnog kapitala”. Ranije su fondovi pokrenuli predlog da se izvrši segmentacija Budvanske rivijere i da na primjer privatni fondovi dobiju hotel ili neki drugi ugostiteljski objekat kojim bi oni zajedno upravljali. Ta ideja, međutim, nije zaživjela.

Strategija fonda je usmjerena na zadržavanje akcija Prenosa AD koje posjeduje do raspisivanja tendera o prodaji tih akcija.

Vrijednost fonda na početku 2010. godine iznosila je 72,3 miliona eura i u ovoj godini menadžeri očekuju, kako navode, „skromni rast od 4 do 7 odsto“.

Šta će Udruženje investitora

Dobro uigrana grupa biznismena sa oko 33 odsto akcija, dobrim dijelom obezbijeđenih posredstvom velikog broja datih ponomoćja, godinama kontrolišu vrijednu imovinu čitavog Eurofonda.

Najveća enigma je da li će se predstavnici Udruženja privatnih investitora (UPI), inače, kritički nastrojeni prema dosadašnjem vođenju svih šest fondova, a uopšte pojaviti na predstojećoj skupštini Eurofonda.

Oni su, naime, u posljednji čas nedavno odustali od učešća na redovnoj skupštini tog fonda koja je održana 22. juna. Razlog za to bio je ponuđeni tekst sporazuma sa upravom fonda u vezi sa daljim aktivnostima. Taj sporazum, međutim, još nije potpisan.

Revoltirani načinom i brzinom trošenja novca prihodovanog od prodaje akcija EPC,G prošle godine članovi UPI-a su razmišljali svojevremeno da predlože promjenu naziva Eurofonda u „Centofond“!. To sada više niko ne pominje.

Od koga su kupovali akcije po naduvanim cijenama?

Sjedišta obje firme, Elektrogrupa i Zadrugar, nalaze se u Ulici Hrvoja Vukčića Hrvatinića u Jajcu, na brojevima 55 i 78.

Eurofond je stekao ukupno 42,68 odsto vlasništva Elektrogrupe Jajce i 20 odsto akcija Zadrugara. Do tih informacija nije se moglo doći lako, jer je vlasništvo Eurofonda u ovim kompanijama sakriveno iza kastodi računa Hipo alpe adria banke iz Mostara.

Manjinski akcionari Eurofonda, čije akcije su na berzama tokom druge polovine prošle godine konstatno gubile na vrijednosti, sa velikim zakašnjenjem su saznali da djelatnost Elektrogrupe Jajce nije proizvodnja struje niti energetika, već “posredništvo u prodaji raznovrsnih proizvoda”.

Nominalna vrijednost jedne akcije Elektrogrupe je 10 konvertibilnih maraka (oko pet eura), a Eurofond je akcije te firme kupovao po cijenama 38 puta većim od nominale, oko 380 maraka (oko 190 eura). Javnosti je i dalje zvanično nepoznanica od koga je Eurofond kupio akcije 38 puta skuplje od nominalne cijene. Djelatnost Zadrugara, druge firme u koju je Eurofond “investirao”, je “uzgoj usjeva i uzgoj stoke-mješovita proizvodnja”.

Pretpostavlja se da du gazde Eurofonda akcije kupovale od samih sebe i pivezanih lica, kako bi izvukli novac dobijed od prodaje akcija EPCG.