Đikanović: Nijesmo primijetili da fondovi iznose novac iz zemlje

Pobjeda / 27.02.2011

djikanovic negira da se novac iznosi iz zemlje

Kada bi se zakon, koji je u pripremi, primijenio na sadašnje stanje vlasnici akcija u svim fondovima, izuzev HLT, u prosjeku bi za vaučer koji im menadžer mora isplatiti dobili više oko 71 odsto novca nego da ga prodaju na berzi. Očekuje se veća trgovina.

Komisija za hartije od vrijednosti nije primijetila značajne odlive novca iz zemlje, odnosno ulaganje investicionih fondova u neka druga tržišta, kaže za Pobjedu predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović odgovarajući na pitanje da li su tačne informacije koje se čuju u posljednje vrijeme sa raznih, naročito opozicionih adresa, da fondovi ubrzano iznose novac iz zemlje.

Đikanović kaže da KHOV nema takve podatke.

- Pratimo investicije šest fondova koji u ovom trenutku imaju više od 100.000 akcionara, građana koji su njima povjerili svoje vaučere. Nijedan nije imao značajnu investiciju van Crne Gore. Čak i da ih je bilo, to nije poklanjanje novca nekom drugom. Jednostavno rečeno, fond je umjesto akcija pekare ili mljekare u Crnoj Gori kupio akcije pekare u Hrvatskoj ili Srbiji – objašnjava Đikanović. On sugeriše da se vodi računa o preciznosti kada se kaže iznošenje novca.

KHOV budno prati

- Ne iznosi se novac ni na čije ime ili račune vani, ako fond investira izvan granica Crne Gore. Ako je kupio firmu ili njen dio u inostranstvu, to su i dalje akcije akcionara fonda – kaže predsjednik Komisije koja, kako kaže, budno prati sve što se događa na tržištu, naročito sada kada je u proceduri donošenje novog zakona o fondovima.

- On će značajno promijeniti regulativu, odnose, poboljšati poziciju manjinskih akcionara, pospješiti trgovinu i konkurenciju među društvima za upravljanje koja će lako biti smjenjiva, promijeniti organizacionu strukturu fondova… Riječju, očekujemo da oživi interesovanje za tržište kapitala, kaže za Pobjedu Đikanović, ali i tvrdi da je MVP najveći ekonomski iskorak u Crnoj Gori. MVP je promijenila Crnu Goru, ali mnogi ne žele da vide očigledno. Đikanović smatra da nove okolnosti traže i nova rješenja da bi bili konkurentni za privlačenje stranih investicija i domaće štednje.

Fondovi su, podsjetimo, većinski vlasnici u desetak firmi. U kombinaciji sa državom su većinski u 22 kompanije među kojima su Budvanka i Ulcinjska rivijera, Luka Bar, Kontejnerski terminali, Željeznički prevoz i Infrastruktura, Brodogradilište, „Simo Milošević“, Barska plovidba, Duvanski u stečaju, Montepranzo… U nekoliko firmi fondovi su dominantni vlasnici u kombinaciji sa nekim privatnim investitorima.

Predsjednik KHOV ocjenjuje da portfelj sadašnjih fondova uopšte nije loš, ali i dodaje da bi novi zakonski okvir trebalo da ga poboljša, odnosno unaprijedi a manjinske akcionare da motiviše da dolaze na skupštine akcionara, što godinama ne rade i odlučuju o svojoj imovini.

Otvoreni i zatvoreni

Novi zakon predviđa transformaciju fondova na otvorene i zatvorene.

- To znači da će se dio fonda transformisati u otvoreni u kome će biti likvidni portfelj, odnosno dobrostojeće kompanije u kojima imaju udio. U drugom zatvorenom fondu biće izdvojene nelikvidne investicije. Društva za upravljanje dobiće, recimo, rok od dvije godine da te investicije učine profitabilnom ili ih prodaju – objašnjava Đikanović.

Na pitanje Pobjede koju će to korist donijeti malim i ostalim akcionarima, predsjednik Komisije kaže da će akcionar iz otvorenog fonda u svakom momentu moći da izađe, odnosno proda svoj vaučer ili akcije i da bude isplaćen od menadžera fonda – da ne ide na berzu da prodaje.

- Kada bi se to primijenilo na sadašnju situaciju, po proračunima koje smo radili, svaki vlasnik vaučera u fondovima, ne računajući HLT, u prosjeku bi dobio više oko 71 odsto novca nego da ga proda na berzi. Menadžer fonda, kada zakon stupi na snagu i oni se transformišu o otvorene i zatvorene, dužan će biti da akcionara isplati po sadašnjoj vrijednosti, ali ne akcija na berzi nego portfolija – kaže Đikanović.

On ocjenjuje da će mogućnost akcionarima da izađu iz fonda i budu isplaćeni najkasnije u roku od pet dana pojačati pritisak na društva za upravljanje. To, dodaje on, takođe znači da fond određenu količinu sredstava mora držati u likvidnom obliku, možda i u novcu.

Strah da ne odu akcionari

- Ako, recimo, od 10.000 akcionara fonda na isplatu dođe 2.000, to je jasan signal da nijesu zadovoljni upravljanjem. Akcionarima će to ostaviti i mogućnost izbora. Ako, recimo, jedan fond odbacuje profit osam odsto godišnje, a drugi tri – veoma je vjerovatno da će akcionari preći u onaj koji više zarađuje – ističe predsjednik.

Sadašnje stanje je takvo da društva za upravljanje, odnosno menadžere mnogo ne brine kad neko na berzi proda akcije, jer jedan akcionar izlazi a drugi ulazi a oni upravljaju istom imovinom.

- Kad se usvoji zakon, to će se promijeniti. Neće tada biti većega straha kod menadžera nego da mu akcionari ne izađu iz fonda – ocjenjuje predsjednik Komisije ali i priznaje da potpuno izvjesnih rezultata unaprijed nema ali dodaje da je vizija da se ozdrave kompanije i probudi tržište kapitala.

Otvoreni fond, zato što u svakom momentu akcionar može doći sa zahtjevom da ga isplate a novi da uplate, mora ostvarivati likvidnost koja definiše vlasništvo od 5 do 10 odsto vlasništva u firmi koje na berzi lako može da se proda.

Dobro vrijeme za kupovinu akcija

- Smatram da je sada dobro vrijeme za investiranje, kupovinu akcija – kaže Đikanović odgovarajući na Pobjedinu pitanje. Ne želim, dodaje on, da dajem savjete pa da se neko sjutra „hvata” za njih, ali smatram da je dobro vrijeme za investicije.

Veoma je važno šta očekuje onaj ko ulaže – zaradu do kraja ove godine ili na duži rok. Bilo kako bilo, očekujemo da će novi zakonski okvir podstaći trgovinu – smatra predsjednik KHOV. On dodaje da, ipak, sve zavisi od toga kako će investiciona javnost doživjeti ono što pruža novi okvir.

Spriječili transformacije u AD

- Ne mogu reći da nije bilo špekulativnih radnji u radu fondova ali je Komisija sve što je uočila ili joj je neko ukazao na moguću špekulativnu radnju, procesuirala – kaže Đikanović.

U mnogim slučajevima se, dodaje on, utvrdilo da nije bila nezakonita radnja.

- Veliki broj kontrola završio je mjerama i zabranama a jedan dio je procesuiran državnim organima jer prevazilazi nadležnosti Komisije – kaže Đikanović.

On podsjeća da je jedan slučaj, odnosno pokušaj da se fondovi transformišu u obična akcionarska društva okončan presudom Vrhovnog suda koja je potvrdila odluku Komisije kojom smo to zabranili.

- Drugi slučaj, odnosno pokušaj transformacije fonda u akcionarsko društvo je u proceduri i vjerujem da će ishod biti isti. Očekujemo da i ta odluka Komisije bude potvrđena – ističe Đikanović.

Primijenjene evropske direktive

- U crnogorski zakon o fondovima, koji bi uskoro trebalo da bude usvojen, ugrađene su evropske direktive – kaže predsjednik KHOV-a.

Odgovarajući na primjedbe koje se često čuju ovih dana da je crnogorski zakon prepisan od komšija, predsjednik Komisije kaže da su ovi zakoni u regionu identični a da se od njih crnogorski razlikuje u jednom dijelu.

- Razlikujemo se u načinu kako sadašnje investicione fondove transformisati, bezbolno i efikasno za građane, u nove po evropskim standardima. Jedan dio našeg zakona se bavi time – objašnjava on.

- Hrvatski i zakon Republike Srpske, kaže Đikanović, potpuno su identični. Jedina razlika je u tome što se u jednom kaže akcija, a u drugom dionica. Zakon u Federaciji BiH je takođe isti samo što su „istumbani” članovi – kaže Đikanović dodajući da su svi usaglašeni sa direktivama EU.

Brojka 15

miliona kvadrata zemlje ima Solana, čiji većinski vlasnik je Eurofond koji na berzi vrijedi 13 miliona eura. To pokazuje da berzanska vrijednost akcija ne odražava vrijednost portfolija.

Brojka 240.000

akcionara bilo je nakon masovne vaučerske privatizacije u fondovima. Sada, nakon osam godina, vlasništvo je koncentrisano na 100.000 akcionara