Prva banka tuži Eurofond jer nije vratio tuđi kredit

vijesti.me / 17.01.2013.
Milo Đukanović i Veselin Barović

foto: Boris Pejović

Poslije tužbe Eurofonda protiv Prve banke kojom se traži povraćaj 1,56 miliona eura novca, uslijedila je pred Privrednim sudom kontratužba banke Mila i Aca Đukanović

U Privrednom sudu juče su u parnici koja se vodi po tužbi Prve banke protiv Eurofonda, u svojstvu svjedoka dali izjave bivši i sadašnji činovnici banke Predrag Drecun (sada direktor First Financial bank), Niko Nikčević i Avdo Muratović,kao i direktor Eurofonda Boiša Šotra.Zbog navodno neuručenih poziva Drecun, Nikčević i Muratović, u više navrata do sada, nijesu se pojavljivali kao svjedoci odbrane u parnici pred Osnovnim sudom, gdje je Eurofond tužbom ustao protiv Prve banke, zato što im je, prije dvije godine, banka pod čudnim okolnostima skinula novac sa računa.

Poslije tužbe Eurofonda protiv Prve banke kojom se traži povraćaj 1,56 miliona eura novca (sa kamatama dug je danas 1,8 miliona), uslijedila je pred Privrednim sudom kontratužba banke Mila i Aca Đukanovića zbog neispunjenja Protokola potpisanog 2. septembra 2009. godine sa Eurofondom, kojim je bio predviđen povratak kredita za više fizičkih lica kojima je ovaj fond bio žirant.

Kome je Eurofond bio žirant

 

Poslije prodaje akcija Elektroprivrede Crne Gore iz portfelja Eurofonda u septembru 2009. Eurofond je ispunio prve tri tačke protokola i vratio kreditne obaveze Gorana Kažića, Rada Živkovića i izvjesnog Živanovića, na način što je otkupio od banke nekretnine, položene kao sredstvo obezbjeđenja njihovih kredita.Problem je, međutim, nastao što Eurofond nije izmirio kreditne obaveze za još tri fizička lica Veselina Barovića (akcionara Eurofonda), Miloša Drizića i Rajka Mihovića, koji su se zadužili u Prvoj, kupili plac na primorju, ali kredit nijesu vratili.Prema zapisniku sa jučerašnje rasprave u Privrednom sudu, u koji su “Vijesti” imale uvid, Drecun je rekao da je za direktora te banke imenovan u avgustu, neposredno prije zaključenja protokola sa Eurofondom, te da je njegovom zaključenju prethodio sastanak Nika Nikčevića, (direktora za kredite privredi i stanovništvu) sa tuženim fondom, Veselinom Barovićem i drugim licima povezanim sa Eurofondom i Barovićem.“Na tom sastanku je postignut dogovor na koji način da se izmire kreditne obaveze prema Prvoj banci koje su iznosile oko 20 miliona eura”, objasnio je Drecun. Prema njegovim riječima, tačkom 4 protokola bilo je definisano da se ostatak duga od 5,68 miliona eura uplati na način što će Eurofond platiti banci 1,6 miliona eura a kreditnim zaduženjem od oko 4,1 milion eura isplatiti ostatak duga.Vezano za realizaciju predmetnog protokola 31. decembra 2009. Drecun je obavio razgovor sa Barovićem koji mu je tom prilikom rekao da nije saglasan da se tačka 4 protokola realizuje na način kako je to definisano jer je smatrao da ove tačke protokola treba preciznije definisati uz nove uslove.Nakon toga, kako je Drecun dalje dodao, nije uspio “da stupi u kontakt sa Barovićem budući da mu se nije javljao na telefonske pozive”.“Pokušao sam da realizaciju protokola dogovorim sa Šotrom koji mi je u međusobnoj komunikaciji rekao da nije ovlašćen da izvrši obaveze preuzete protokolom”, istakao je Drecun.

Da li je Prva mogla da daje kredite

 

Advokat Eurofonda Milan Vujošević pitao je Drecuna da se izjasni da li je Prva banka sa računa Eurofonda izvršila prenos oko 1,5 milion eura, a on mu je odgovorio “da je pravna služba tužioca upozorila kreditni sektor nakon dužeg protoka vremena od zaključenja protokola, da se navedena sredstva rezervišu kao obezbjeđenje realizacije protokola”.Vujošević je pitao Drecuna i da li je Prva banka 2. septembra 2009. kada je zaključen protokol, a imajući u vidi mjere Centralne banke prema toj finansijskoj instituciji, “bila u mogućnosti da odobri kredit na koji se obavezala protokolom”.Drecun je odgovorio da su u to vrijeme bile na snazi mjere CBCG kojima je bilo zabranjeno davanje novih kredita, dok “refinansiranje i reprogramiranje, što je konkretni slučaj, nije bilo zabranjeno”.Advokat Eurofonda pitao je svjedoka Nika Nikčevića da li je Prva banka samoinicajativno preuzela sredstva Eurofonda definisana tačkom 4a Protokola, a tek onda ponudila tuženom kredit iz tačke 4b protokola? Nikčević je odgovorio da je kredit odobren “odmah nakon što je bord direktora o tome donio odluku i da je u momentu preuzimanja novca Eurofonda kredit bio u funkciji”.Direktor Eurofonda Boiša Šotra kazao je pred sudom da do potpune realizacije protokola nije došlo, a posebno u dijelu odobravanja kredita Eurofondu, budući da su u tom periodu bile na snazi mjere CBCG prema Prvoj banci, shodno kojim tužilac nije bio ovlašćen da odobrava kredite.“S toga smatram da je tužilac, iako Eurofondu nije odobrio kredit, nezakonito prenio sredstva sa njegovog deviznog računa u iznosu od oko 1,6 miliona eura, a prenos ovih sredstava je izvršio nakon roka od dvije godine od potpisivanja protokola i nakon dospijeća obaveza od strane Poreske uprave koje je imao Eurofond”, naveo je Šotra.On smatra da je Prva banka nezakonito prenijela sredstva Eurofonda zbog čega je pred sudom pokrenut postupak radi njihovog povraćaja.Šotra je kazao da ga je Petrašin Kasalica, službenik Prve banke nakon protoka dvije godine od zaključenja protokola, i nakon što je Prva banka uzela novac sa računa Eurofonda, pozvao da potpiše Ugovor o kreditu, što direktor Eurofonda nije prihvatio. Kasalica je u tom periodu bio rukovodilac pravne službe Prve banke, zbog čega je sutkinja Popović uvažila zahtjev advokatice Prve banke Ksenije Franović, odložila ročište i najavila saslušanje Kasalice, u svojstvu svjedoka, za 13. februara.

Krivične prijave još čekaju na tužioca

 

 Iz Eurofonda optužuju Prvu banku, koju kontrolišu braća biznismen i novi/stari premijer, da nije postupila prema izvršnom nalogu CBCG i zaključku Poreske uprave (PU) i dozvolila ovom fondu da prije dvije godine plati poresku obavezu.Prema zaključku Poreske uprave, radi se o iznosu od 1,08 miliona eura. Zbog neplaćanja poreske obaveze 2010. godine, dug Eurofonda Poreskoj upravi se svake godine povećava, a za to iz fonda direktno optužuju Prvu banku i monetarne vlasti koje su se proglasile nenadležnim da riješe njihov problem. Eurofond je prije nekoliko mjeseci podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog “zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi” protiv bivšeg izvršnog direktora Prve banke Predraga Drecuna, službenika te banke Milorada Pavleka i bivšeg guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića, koji je u međuvremenu postao ministar finansija.