Novcem akcionara Eurofond vraćao tuđe kredite

vijesti.me / 14.02.2013

Podgorica – U sporu Prve banke protiv Eurofonda juče je nastavljena rasprava svjedočenjem Petrašina Kasalice, savjetnika izvršnog direktora za pravne poslove Prve banke, koji je saopštio da je direktor fonda Boiša Šotra, prije nešto više od tri godine, prvi predložio toj banci da naplati dug od spornih 1,6 miliona eura, koliko je u tom trenutku bilo na bankarskom računu fonda.
Kasalica je u svjedočenju iznio različite detalje u vezi s ovim slučajem u odnosu na Šotrinu raniju izjavu, zbog čega je sutkinja Milica Popović prihvatila predlog advokata Eurofonda Milana Vujoševića da se na idućem ročištu 7. marta obavi njihovo suočavanje.

Eurofond je tužio Prvu banku, pred Osnovnim sudom, tvrdeći da mu je sa računa skinula 1,56 miliona eura kojim su namjeravali da plate porez (ukupan “dug” sa kamatama je 1,8 miliona). Pred Privrednim sudom je uslijedila kontratužba banke koju kontrolišu braća, biznismen i premijer Aco i Milo Ðukanović, zbog neispunjenja Protokola potpisanog 2. septembra 2009. godine sa Eurofondom, kojim je bio predviđen povratak kredita za više fizičkih lica kojima je taj fond bio žirant.

Kasalica je, između ostalog, rekao da bez obzira na mjere Centralne banke prema Prvoj banci nije bilo smetnje da se u ovom slučaju dužniku dozvoli restrukturiranje kredita.
On je tokom svjedočenja otkrio manjinskim akcionarima Eurofonda manje poznate detalje o tome kako su novcem tog fonda vraćani višemilionski krediti više povezanih lica sa Veselinom Barovićem. Prema protokolu, Eurofond je, poslije proda je akcija Elektroprivrede, vratio kredit Monte Adrie broker diler, ovlašćenog posrednika na berzi, odobren od Prve banke na način što je otkupio njen poslovni prostor za visinu duga od 350.000 eura. Radisav Živković i Saša Živanović su preuzeli dug Gorana Kažića da bi Eurofond potom otkupio njihove hipotekovane nepokretnosti za iznos od 1,15 miliona eura.

Sve navedene nepokretnosti, prema riječima Kasalice, Eurofond je “uknjižio na svoje ime”.
Prema tvrdnjama iz banke, problem je nastao što Eurofond nije izmirio kreditne obaveze za još tri fizička lica Veselina Barovića (akcionara Eurofonda), Miloša Drizića i Rajka Mihovića, koji su se zadužili u Prvoj, kupili plac na primorju, ali kredit u iznosu od 5,68 miliona eura nijesu vratili.

Ideja Prve banke i Eurofonda bila je da banka naplati 1,6 miliona eura, koje je fond imao na računu, i odobri mu dodatni kredit od 4,15 miliona eura. Menadžeri Eurofonda tvrde da nijesu to potpisali, a Prva banka je na osnovu Protokola skinula sa računa fonda 1,6 miliona eura. “U više navrata sam kontaktirao Šotru da se pristupi potpisivanju ovih ugovora, međutim, bezuspješno”, rekao je Kasalica. Odgovarajući na pitanje sutkinje Popović, Kasalica je objasnio “da se pristupilo ovakvom načinu izmirenja kreditnih obaveza navedenih korisnika, jer je to bila isključivo inicijativa Eurofonda”.
Eurofond nije dao pismeno objašnjenje zbog čega je odbio da potpiše ugovor o novom kreditu.

Prva banka tuži Eurofond jer nije vratio tuđi kredit

vijesti.me / 17.01.2013.
Milo Đukanović i Veselin Barović

foto: Boris Pejović

Poslije tužbe Eurofonda protiv Prve banke kojom se traži povraćaj 1,56 miliona eura novca, uslijedila je pred Privrednim sudom kontratužba banke Mila i Aca Đukanović

U Privrednom sudu juče su u parnici koja se vodi po tužbi Prve banke protiv Eurofonda, u svojstvu svjedoka dali izjave bivši i sadašnji činovnici banke Predrag Drecun (sada direktor First Financial bank), Niko Nikčević i Avdo Muratović,kao i direktor Eurofonda Boiša Šotra.Zbog navodno neuručenih poziva Drecun, Nikčević i Muratović, u više navrata do sada, nijesu se pojavljivali kao svjedoci odbrane u parnici pred Osnovnim sudom, gdje je Eurofond tužbom ustao protiv Prve banke, zato što im je, prije dvije godine, banka pod čudnim okolnostima skinula novac sa računa.

Poslije tužbe Eurofonda protiv Prve banke kojom se traži povraćaj 1,56 miliona eura novca (sa kamatama dug je danas 1,8 miliona), uslijedila je pred Privrednim sudom kontratužba banke Mila i Aca Đukanovića zbog neispunjenja Protokola potpisanog 2. septembra 2009. godine sa Eurofondom, kojim je bio predviđen povratak kredita za više fizičkih lica kojima je ovaj fond bio žirant.

Kome je Eurofond bio žirant

 

Poslije prodaje akcija Elektroprivrede Crne Gore iz portfelja Eurofonda u septembru 2009. Eurofond je ispunio prve tri tačke protokola i vratio kreditne obaveze Gorana Kažića, Rada Živkovića i izvjesnog Živanovića, na način što je otkupio od banke nekretnine, položene kao sredstvo obezbjeđenja njihovih kredita.Problem je, međutim, nastao što Eurofond nije izmirio kreditne obaveze za još tri fizička lica Veselina Barovića (akcionara Eurofonda), Miloša Drizića i Rajka Mihovića, koji su se zadužili u Prvoj, kupili plac na primorju, ali kredit nijesu vratili.Prema zapisniku sa jučerašnje rasprave u Privrednom sudu, u koji su “Vijesti” imale uvid, Drecun je rekao da je za direktora te banke imenovan u avgustu, neposredno prije zaključenja protokola sa Eurofondom, te da je njegovom zaključenju prethodio sastanak Nika Nikčevića, (direktora za kredite privredi i stanovništvu) sa tuženim fondom, Veselinom Barovićem i drugim licima povezanim sa Eurofondom i Barovićem.“Na tom sastanku je postignut dogovor na koji način da se izmire kreditne obaveze prema Prvoj banci koje su iznosile oko 20 miliona eura”, objasnio je Drecun. Prema njegovim riječima, tačkom 4 protokola bilo je definisano da se ostatak duga od 5,68 miliona eura uplati na način što će Eurofond platiti banci 1,6 miliona eura a kreditnim zaduženjem od oko 4,1 milion eura isplatiti ostatak duga.Vezano za realizaciju predmetnog protokola 31. decembra 2009. Drecun je obavio razgovor sa Barovićem koji mu je tom prilikom rekao da nije saglasan da se tačka 4 protokola realizuje na način kako je to definisano jer je smatrao da ove tačke protokola treba preciznije definisati uz nove uslove.Nakon toga, kako je Drecun dalje dodao, nije uspio “da stupi u kontakt sa Barovićem budući da mu se nije javljao na telefonske pozive”.“Pokušao sam da realizaciju protokola dogovorim sa Šotrom koji mi je u međusobnoj komunikaciji rekao da nije ovlašćen da izvrši obaveze preuzete protokolom”, istakao je Drecun.

Da li je Prva mogla da daje kredite

 

Advokat Eurofonda Milan Vujošević pitao je Drecuna da se izjasni da li je Prva banka sa računa Eurofonda izvršila prenos oko 1,5 milion eura, a on mu je odgovorio “da je pravna služba tužioca upozorila kreditni sektor nakon dužeg protoka vremena od zaključenja protokola, da se navedena sredstva rezervišu kao obezbjeđenje realizacije protokola”.Vujošević je pitao Drecuna i da li je Prva banka 2. septembra 2009. kada je zaključen protokol, a imajući u vidi mjere Centralne banke prema toj finansijskoj instituciji, “bila u mogućnosti da odobri kredit na koji se obavezala protokolom”.Drecun je odgovorio da su u to vrijeme bile na snazi mjere CBCG kojima je bilo zabranjeno davanje novih kredita, dok “refinansiranje i reprogramiranje, što je konkretni slučaj, nije bilo zabranjeno”.Advokat Eurofonda pitao je svjedoka Nika Nikčevića da li je Prva banka samoinicajativno preuzela sredstva Eurofonda definisana tačkom 4a Protokola, a tek onda ponudila tuženom kredit iz tačke 4b protokola? Nikčević je odgovorio da je kredit odobren “odmah nakon što je bord direktora o tome donio odluku i da je u momentu preuzimanja novca Eurofonda kredit bio u funkciji”.Direktor Eurofonda Boiša Šotra kazao je pred sudom da do potpune realizacije protokola nije došlo, a posebno u dijelu odobravanja kredita Eurofondu, budući da su u tom periodu bile na snazi mjere CBCG prema Prvoj banci, shodno kojim tužilac nije bio ovlašćen da odobrava kredite.“S toga smatram da je tužilac, iako Eurofondu nije odobrio kredit, nezakonito prenio sredstva sa njegovog deviznog računa u iznosu od oko 1,6 miliona eura, a prenos ovih sredstava je izvršio nakon roka od dvije godine od potpisivanja protokola i nakon dospijeća obaveza od strane Poreske uprave koje je imao Eurofond”, naveo je Šotra.On smatra da je Prva banka nezakonito prenijela sredstva Eurofonda zbog čega je pred sudom pokrenut postupak radi njihovog povraćaja.Šotra je kazao da ga je Petrašin Kasalica, službenik Prve banke nakon protoka dvije godine od zaključenja protokola, i nakon što je Prva banka uzela novac sa računa Eurofonda, pozvao da potpiše Ugovor o kreditu, što direktor Eurofonda nije prihvatio. Kasalica je u tom periodu bio rukovodilac pravne službe Prve banke, zbog čega je sutkinja Popović uvažila zahtjev advokatice Prve banke Ksenije Franović, odložila ročište i najavila saslušanje Kasalice, u svojstvu svjedoka, za 13. februara.

Krivične prijave još čekaju na tužioca

 

 Iz Eurofonda optužuju Prvu banku, koju kontrolišu braća biznismen i novi/stari premijer, da nije postupila prema izvršnom nalogu CBCG i zaključku Poreske uprave (PU) i dozvolila ovom fondu da prije dvije godine plati poresku obavezu.Prema zaključku Poreske uprave, radi se o iznosu od 1,08 miliona eura. Zbog neplaćanja poreske obaveze 2010. godine, dug Eurofonda Poreskoj upravi se svake godine povećava, a za to iz fonda direktno optužuju Prvu banku i monetarne vlasti koje su se proglasile nenadležnim da riješe njihov problem. Eurofond je prije nekoliko mjeseci podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog “zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi” protiv bivšeg izvršnog direktora Prve banke Predraga Drecuna, službenika te banke Milorada Pavleka i bivšeg guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića, koji je u međuvremenu postao ministar finansija.

Barović podnio prijavu protiv Prve banke i Žugića

vijesti.me / 01.11.2012.

Foto: arhiva “Vijesti”

Eurofond se žalio Osnovnom državnom tužilaštvu jer banka koju kontrolišu Đukanovići nije dozvolila da od svojih 1,56 miliona plati porez, a CBCG nije reagovala Fond zajedničkog ulaganja Eurofond podnio je juče Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog “zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi” protiv bivšeg izvršnog direktora Prve banke Predraga Drecuna, službenika te banke Milorada Pavleka i guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića.

Iz Eurofonda optužuju Prvu banku, koju kontrolišu braća, biznismen i predsjednik DPS-a Aco i Milo Đukanović, da nije postupila prema izvršnom nalogu CBCG i prema zaključku Poreske uprave (PU) i dozvolila ovom fondu da prije dvije godine plati poresku obavezu, prema zaključku Poreske uprave, u iznosu od 1.086.402 eura

Iz Eurofonda, prema prijavi, tvrde da su na svom deviznom računu kod Prve banke 23. oktobra 2006. imali ukupno 1.565.207 eura, ali da banka nije izvršila nalog o prinudnoj naplati poreza. Eurofondom niz godina gazduje nekoliko povezanih lica, među kojima glavnu riječ vode biznismen Veselin Barović, direktor društva za upravljanje Boiša Šotra i njihov poslovni partner iz BiH Zijad Blekić.

“Nesumnjivo se može konstatovati da su ovlašćena lica Prve banke u potpunosti ignorisala izvršne naloge CBCG zasnovane na Zakonu o izvršnom postupku i odgovarajućoj odluci CBCG. Ovlašćenim licima CBCG jasno je da se radi o nezakonitom postupku Prve banke, jer je u pitanju jedinstven slučaj nepoštovanja naloga CBCG u sprovođenju postupka izvršenja, odnosno, prinudne naplate po zahtjevu PU. CBCG nije željela da primijeni ovlašćenja i da podnosiocu prijave povrati nezakonito oduzeti novac, već se oglasila nenadležnom, tako da je podnosilac prijave upućen da u sudskom postupku ostvari prava na povraćaj iznosa”, piše, između ostalog, u prijavi Eurofonda juče podnijetoj tužiocu.

Podnosilac prijave ističe da ponašanje Prve banke “predstavlja najgrublje kršenje ustavnih i zakonskih normi”.