Ukinuto obustavljanje trgovine akcijama FZU “Eurofond”

Montenegro berza / 10.10.2012

Obavještavamo vas da smo dana 09.10.2012.godine dobili Rješenje Komisije za hartije od vrijednosti o ukidanju obustave trgovine akcijama  fonda zajedničkog ulaganja Eurofond AD Podgorica.

Rješenje će se na Berzi sprovoditi od srijede 10.10.2012. godine od kada će biti omogućeno trgovanje simbolom EURF.

Hrkač i Ivanišević, dva oka u glavi ?

Dani bh / 22.06.2012.

Na skupštini Bosnalijeka održanoj prošle subote svi prisutni su primijetili podršku koju je predstavniku Vlade FBiH davao Aleksandar Hrkač! Sjećate se, to je onaj lik kojeg bije glas da je upleten u brojne malverzacije na ovdašnjem tržištu kapitala. Ova podrška je, među prisutnim, protumačena kao pokušaj popravljanja poslovne reputacije Hrkača, inače osobe koja je glavni pijun u kriminalnoj hobotnici koja vlada na tržištu kapitala u Federaciji. Podsjećamo, Skupština Bosnalijeka je okončana (ne)očekivanim nedostatkom glasova za smjenu Nadzornog odbora od koga je Vlada FBiH očekivala da smijeni direktora Bosnalijeka Edina Arslanagića.

Dani su već pisali o “strateškim” namjerama grupacije koja pomoću novog zakona o fondovima, kojeg priprema SDP-ov guru Marin Ivanišević, pokušava preuzeti zdravi dio privrede u FBIH s novcem iz Crne Gore. U skraćenoj verziji preuzimanje bi se moglo opisati kao obezvređivanje ciljanih dionica pomoću novog zakona, te ubacivanje 100 miliona KM iz Crne Gore putem banke iz Lihtenštajna, a koji će biti dovoljni za kupovinu čak 20-tak kompanija?! Na ovim transakcijama, osim preuzimanja firmi, Hrkač planira na uloženih 14 miliona KM zaraditi 29 miliona KM.

Koliko je naše tržište “pokriveno” ovom grupacijom najbolji je pokazatelj Komisija za vrijednosne papire u FBiH. Uposlenici Komisije krajem prošle godine odlaze u nadzor investicijskom fondu Herbos. Početkom ove godine sastavljaju izvještaj o krivičnim djelima koja su počinjena, izvještaj koji na 25 stranica detaljno opisuje kako je Hrkač došao do vlasništva u Herbosu i kako je napravio društvu višemilionsku štetu a sebi priskrbio odgovarajuću dobit. Elektro grupa Jajce, Rudnik mrkog uglja Kamengrad Sanski Most i Rudnik mrkog uglja Banovići su tri kompanije koje su obuhvaćene izvještajem i na kojima je dokazano da je Hrkač svoje dionice prodavao Herbosu po cijenama koje su oštetile fond a njemu donijele dobit.
Elektro grupa Jajce je kompanija koja je osnovana 2008. godine za milion KM, Hrkač Aleksandar je osnivač sa 76,80% a Benson Holdings Split sa 23,20% učešća. Osnovna djelatnost kompanije trebala je biti proizvodnja hidro elektrana i prodaja električne energije. Godinu dana poslije fond Herbos kupuje samo 2% firme za cijenu od 753.480 KM, prodavac je naravno Hrkač. U to vrijeme, kao ni tri godine poslije, kompanija ne posluje. Drugim riječima, kompanija koja u vrijeme ulaganja nema nijednu licencu za rad, niti je bilo izvjesno da će je imati, preplaćena je najmanje 35 puta!

Pored iscrpnog izvještaja o malverzacija, trgovini dionicama između povezanih lica i pribavljanju imovinske koristi Komisija glasanjem odlučuje da nema protivzakonitih elemenata u cijelom slučaju. Zašto Komisija zatvara oči pred dokazanim kriminalom? Odgovor bi trebalo tražiti u prilično bizarnim rečenicama, no tako važnim za ovu priču: predsjednik komisije Hasan Ćelam je u kumstvu sa Zijadom Blekićem?! A kum nije dugme. O vezama Blekića, Fahrudina Radončića i Veska Barovića već smo pisali. Kao pokušaj popravljanja poslovne reputacije Blekića, jedne dnevne novine (nagradno pitanje glasi: koje?) objavljuje priču na dvije stranice o uspješnih 10 godina postojanja brokerske kuće Eurohaus. Pored hvalospjeva koji su nakićeni, autori “zaboravljaju” pogledati u finansijske izvještaje Eurohausa, u kojima stoji da je uspješni biznismen Zijad Blekić u posljednje 4 godine uspio napraviti gubitak od 5,16 miliona KM?! (A.Ž.)

Udarac za Barovića, SDP i opozicija izglasali plan za Solanu

vijesti.me / 26.7.2012.

Solana sad mora da živi od prerade soli, a jedini turizam je posmatranje ptica u zaštićenoj zoni

Skupština je usvojila Odluku o dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, u dijelu koji se odnosi na lokalitet ulcinjske Solane.

Ta odluka je usvojena glasovima poslanika opozicije i Socijaldemokratske partije.

Prethodno je predstavnik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković ocijenio da je Odluka neustavna i pozvao poslanike da glasaju protiv.

 

Izmjenu plana, kojim se Solani vraća zaštićeni status i namjena prerada soli, je pripremila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, a potpisali su ga poslanici Branko Radulović, Genci Nimanbegu, Kemal Purišić, Mehmet Bardhi, Neven Gošović i Radojica Živković.

Zemljište Solane je izmjenama prostornog plana 2008. postalo građevinsko, sa mogućnosti izgradnje turističkog naselje na parceli od 15 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže.Izmjene plana znače da Solana mora da živi od prerade soli, a jedini turizam je posmatranje ptica u zaštićenoj zoni.To je definitvno udar za Eurofond Veselina Barovića i društvo oko njega, koji su planirali da se prodajom zemljišta Solane obogate. Oko trećinu procijenjene vrijednosti imovine Eurofonda čini upravo Solana.S obzirom da su izmjene plana ranije podržali poslanici svih opozicionih stranaka, kao i Bošnjačke stranke i albanskih partija, za izglasavanje su bili potrebni glasovi poslanika SDP-a koji su to ranije najavljivali.

 

MANS: Pobjeda građana UlcinjaSkupštinska Odluka o dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, kojom je predviđeno da se zemljište ulcinjske Solane odredi kao zaštićeno područje, još jedna je pobjeda građana, prvenstveno Ulcinja, u borbi za svoja prava i pravdu, smatraju u MANS-u.

“Smatramo da je pokušaj da se Solana “budvanizuje” uspješno spiječen i na to treba da je ponosan svaki građanin, prije svega Ulcinja, ali i Crne Gore, jer su nažalost u Crnoj Gori i dalje rijetki primjeri, poput Valdanosa i Solane, kada se preventivno djelovalo i uspjela spriječiti devastacija prostora”, kaže se u saopštenju MANS-a dostavljenom agenciji MINA.

Navodi se da je odbrana solila od građevinskih mašina i pobjeda radnika Solane koji se nalaze u stečaju, jer omogućava nastavak života njihove fabrike i bolje izglede za egzistenciju njihovih porodica.”Smatramo da je pokušaj da se Solana “budvanizuje” uspješno spiječen i na to treba da je ponosan svaki građanin, prije svega Ulcinja, ali i Crne Gore, jer su nažalost u Crnoj Gori i dalje rijetki primjeri, poput Valdanosa i Solane”Slučajevi Valdanos i Solana predstavljaju i dokaz da pritisak i pružanje otpora tajkunima i sa njima povezanih funkcionera u Vladi i ostalim državnim institucijama daje rezultate i da može dovesti do konkretne promjene u javnom interesu”, ocjenjuje se u saopštenju.

Ukazuje se da je promjenom Prostornog plana Crne Gore na inicijativu MANS-a, područje Solane vraćeno pod poseban režim zaštite kao spomenik prirode.

“Ovaj status je prethodno Solana izgubila nakon javne rasprave u kabinetu tadašnjeg ministra urbanizma Branimira Gvozdenovića, kada su preko noći ulcinjska solila izbrisana sa liste spomenika prirode. Time je otvoren prostor za (Veselina) Barovića i Eurofond da kompletno područje betoniraju ili ga prodaju za ogromnu sumu novca, što su u nekoliko navrata ove godine i pokušavali”, kaže se u saopštenju MANS-a.

Podsjeća se da je MANS 2008. godine kada je usvajan Prostorni plan ukazivao na činjenicu da se takvim promjenama ozbiljno šteti javni interes, da se proizvodnja soli kao bitnog resursa za ulcinjsku regiju praktično gasi, da će radnici i njihove porodice zbog toga ostati bez posla, a Ulcinj bez vrijednog dragulja turističke ponude.

“Nažalost, to tada nije bilo dovoljno Vladi i Skupštini, već je Prostorni planom bio stvoren prostor da se Barović značajno okoristi od kupovine ulcinjske Solane”, kaže se u saopštenju.

U MANS-u ukazuju da je bilo potrebno četiri godine da Skupština shvati ozbiljnost grešaka koje su napravljene 2008. godine, i to nakon što je, kako su kazali, ulcinjska Solana udruženim djelovanjem Vlade i Barovića, praktično “bačena na koljena, a proizvodnja soli desetkovana”.

“Želimo da vjerujemo da je priča o ulcinjskim solilima završena što se tiče građevinskih apetita Barovića i njemu sličnih i da će se naći
rješenje za održivu valorizaciju Solane, a koja neće uključivati bezočno betoniranje radi sticanja brzog, jednokratnog profita”, navodi se u saopštenju.