Ivaniševićeva strategija za Blekića i Hrkača

bhdani / 13.07.2012

Koordinaciona grupa za izradu strategije razvoja finansijskih tržišta završila je sa radom i pripremila dokument pod nazivom finalni nacrt „Strategija razvoja finansijskih tržišta u Federaciji BIH za period 2012-2021. godina“. To je dokument o kojem su Dani već pisali kao pripremi za pljačku ono malo zdrave privrede što je ostalo u FBIH.

Zadnje poglavlje Strategije govori o Investicionim fondovima i omogućavanju da promjene oblike. Pretvaranje trenutnih zatvorenih fondova u otvorene, bez korektiva koji bi onemogućili Aleksandra Hrkača da podnese zahtjev za otkupom svojih udjela, dovodi do sloma tržišta u FBIH i višemilionske dobiti za Hrkača. Osim promjene oblika fondova, SDP-ov guru za finansije Marin Ivanišević ispunio je još jednu želju Aleksandra Hrkača. Pod tačkom d. Stoji: „Omogućavanje investicionim fondovima da se mogu zaduživati kod finansijskih institucija za kupovinu vrijednosnih papira“. Posmatrano sa strane, ta tačka je nepotrebna, jer niti će koja banka dati kredit za kupovinu dionica, niti će kojem fondu pasti na pamet da uzme kredit da bi investirao na ovakvo tržište u krizi. Jedini koji ima koristi je, opet, Aleksandar Hrkač. Dva fonda koji su pod njegovom kontrolom natjerati će da uzmu kredite u Lihtenštajnu, novac koji je iz Crne Gore plasira Hrkač, kolateral za kredite u ovom slučaju dionice procjenjuje opet Hrkač. U praksi to može izgledati ovako, fond založi 200.000 dionica Bosnalijeka trenutne tržišne vrijednosti od oko 2.300.000 KM, na tu vrijednost u Lihtenštajnu se odobrava kredit od 575.000 KM. Obzirom da je veoma vjerovatno da će ulaganje biti u dionice tipa Elektro grupe Jajce koje je nemoguće prodati, fond neće moći plaćati anuitete pa će banka biti „prisiljena“ da prodaje dionice koje su u zalogu. Kada ih bude prodavala po cijeni od cca. 5 KM tu je Hrkač da ih kupi u vlastito ime.

A koliko grupacija „biznismena“ okupljenih oko SBB-a (Zijad Blekić, Veselin Barović i Aleksandar Hrkač) vodi računa o malim dioničarima najbolje pokazuje primjer crnogorskog fonda Eurofond. Fond koji je pod kontrolom Veselina Barovića 2009. godine prodaje dionice Elektroprivrede Crne Gore italijanskom investitoru koji ulazi u vlasništvo Elektroprivrede. Novac koji su dobili od prodaje, više od 10 miliona eura, Fond ulaže u BiH i obavještava svoje dioničare da su uložili novac u Elektroprivredu BiH. Neko od 16.000 malih dioničara Eurofonda je, naravno, provjerio trgovanje sa dionicama Elektroprivrede BiH, ustanovio da toliki prometi nisu zabilježeni ni za par godina i podnio prijavu protiv nadležnih u fondu. Komisija za vrijednosne papire Crne Gore je sprovela istragu i zaključila da je Eurofond spomenutih 10 miliona eura investirao u Elektro grupu i Zadrugar, obje firme iz Jajca i firme u vlasništvu Aleksandra Hrkača. 50 posto dionica Elektro grupe, firme koju je osnovao za 1 milion KM i koja ni ne radi, Hrkač je prodao Baroviću za 18 miliona KM. Naravno tih 18 miliona je bio novac od 16.000 dioničara, tek nakon prodaje dionica je postao njihov novac. Osim ovoga Komisija je zaključila da Barović i Hrkač nisu povezana lica, pa tako i transakcija nije kriminal, nema veze što su Blekić i Barović suvlasnici 10-tak firmi u Crnoj Gori, nema veze što je direktor Blekićevog i Radončićevog fonda član Nadzornog odbora Eurofonda, nema veze što Hrkač ne radi ništa bez odobrenja Blekića, bitno je samo da Hrkač i Barović nisu braća, pa drugačije se prezivaju.

Vjerovatno i u Komisiji Crne Gore postoje veze po kumstvima kao u našoj između Zijada Blekića i predsjednika komisije Hasana Ćelama.

Da se vratimo na našu priču o „Strategiji“: predstavnici fondova, koji su bili uključeni u izradu, pokušali su diskretno sugerirati Ivaniševiću do čega dva sporna člana mogu dovesti, ali su bili ignorirani. Kada su ostali predstavnici fondova pokušali doći do Ivaniševića, kako bi mu objasnili da će takav zakon uništiti tržište kapitala u FBIH, dobili su poruku: „Ne moraju dolaziti, biće kako ja hoću“. U toku pravljenja nacrta fondovima se obratio premijer FBIH Nermin Nikšić sa molbom za pomoć pri pokušaju postavljanja novog nadzornog odbora u Bosnalijeku, kako bi se stalo u kraj kriminalu u toj firmi koji provodi direktor Arslanagić. Niko nije smogao snage da otvoreno kaže premijeru da njegova stranka i samozvani ministar finansija Marin Ivanišević prave zakon koji će dozvoliti nekolicini ljudi da unište i opljačkaju njihovu granu privrede. Oni dobronamjerni, a možda i neupućeni su prokomentarisali da „Premijer vjerovatno i ne zna šta Marin radi, pa zar bi nas zvao da zna?“.

Ishod glasanja nakon Četvrte skupštine Bosnalijeka je poznat. (A.Ž.)

VESELIN BAROVIĆ PRODAJE SOLANU ZA ,,SVEGA” 232 MILIONA EURA.

slobodnacrnagora.eu / 29/06/2012.

PODGORICA – Stečajna uprava ulcinjske Solane „Bajo Sekulić”,objavila je danas oglas za prodaju imovine javnim prikupljanjem ponuda po početnoj cijeni od 232 miliona eura.

Svi zainteresovani za kupovinu mogu se prijaviti do 25. jula. Prodaje se nepokretna imovina, koju čine zemljište, objekti za upotrebnu vodu, zgrade u industriji i rudarstvu, poslovne zgrade u privredi, elektroenergetski i objekti gasovoda, kao i kanali.

Pored imovine, prodaje se i oprema koju čine tehnološka i kancelarijska, građevinska mehanizacija i transportna sredstva.

Predmet prodaje je cjelokupna imovina, pri čemu se neće prihvatiti ponuda koja se odnosi samo na kupovinu njenih pojedinih dijelova, navodi se u javnom pozivu. Ponude treba dostaviti do 25. jula u 11 sati, kada će se one biti javno otvorene.

Pravo učešća imaju sve domaće i strane kompanije i pojedinici koji uplate depozit od jedan odsto početne cijene.

Ponuda mora sadržati najmanju početnu cijenu i dokaz o uplati depozita.

Imovina će se prodati onom koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, a ukoliko on ne zaključi ugovor, gubi pravo na povraćaj depozita.

Odluku o prihvatanju ponude stečajni upravnik će donijeti u roku od tri dana od održanog javnog otvaranja ponuda.

Depoziti će biti vraćeni ponuđačima koji ne budu odabrani, dva dana od donošenja odluke o prodaji imovine, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na reklamaciju, a može se razgledati svakog radnog dana u određenom vremenu.

Početna cijena imovine Solane na prvom javnom nadmetanju održanom sredinom janura iznosila je 257,8 miliona eura, ali nije bilo zainteresovanih kupaca.

Solanu od 2003. godine kontroliše podgorički biznismen Veselin Barović, koji je kupio kontrolni paket akcija za 800 hiljada eura.

U kompaniju je 2005. godine uveden programirani stečaj zbog duga od 13 hiljada EUR. Ta vrsta stečaja, koji podrazumijeva da ih niko ne goni za dugove, nije dala rezultate pa je početkom prošle godine stečajni sudija Dragan Vučević uveo klasični stečaj.

Ukupan dug Solane iznosi tri miliona eura, od čega se 1,7 miliona odnosi na kredite u Prvoj i Crnogorskoj komercijalnoj banci, zbog čega je sva imovina Solane pod hipotekom, uz dug za struju od 300 hiljada eura, a ostatak su potraživanja radnika i dobavljača.

U međuvremenu je u Generalnom urbanističkom planu (GUP) promijenjena namjena zemljišta čime je omogućeno da se iz poljoprivrednog zemljišta preimenuje u građevinsko.

Vlada je u novembru prošle godine Solani oduzela koncesiju na korišćenje morske vode.

U decembru prošle godine šest opozicionih poslanika predalo je u skupštinsku proceduru predlog izmjene prostornog plana do 2020. godine, kojim je traženo da se zemljište Solane imenuje kao zaštićeno područje i time se onemogući njegova prodaja.

Nakon toga, predlog je prošao matični odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo, ali nije prošao Odbor za turizam 27. marta jer su protiv njega glasali poslanici Demokratske partije socijalista (DPS).

Prema podacima Centralne depozitarne agencije (CDA), većinski vlasnik 73,47 odsto akcija ulcinjske Solane sakriven je iza HB zbirnog kastodi računa 3, Fond zajedničkog ulaganja Trend ima 5,89 odsto, podgorička kompanija Fleš /Flash/ posjeduje 4,62 odsto, dok je iza PA zbirnog kastodi računa 1 sakriven vlasnik 1,27 odsto dionica.

Medojević: Čestitam Vukotiću i Đukanoviću na grandioznoj prevari

vijesti.me / 13.03.2012.

“Sa osjećajem velike gorčine, zbog odbijanja građana da poslušaju odgovorne i stručne argumente, podsjećam ulagače u Eurofond da su bili na vrijeme upozoreni, još prije 12 godina, šta će im se desiti ako ulože svojih 5.000 vaučerskih poena u jedinice privatizacionih fondova”, saopštio je juče Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene (PzP).

“Vijesti” su juče objavile da predloženi program transformacije Eurofonda, koji godinama kontroliše biznismen Veselin Barović sa partnerima iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ne obećava ništa dobro za male akcionare tog fonda zbog čijeg nezavidnog položaja su Vlada i Skupština tokom prošle godine i usvojili novi Zakon o investicionim fondovima.

“I prije 12 godina su postojale dvije prognoze. Jedna, ekonomiste Mila Đukanovića, koji je svoj vaučer od 5.000 njemačkih maraka uložio u Eurofond jer su osnivači njegovi prijatelji, kojima on vjeruje i inžinjera elektrotehnike-zaludnika, člana Zemunskog klana, “izdajnika”, “plaćenika” koji je i tada sa svojim “praznim mozgom”, opterećenim sa “previše Interneta” pozivao građane da ne ulažu svoje vaučere u fondove, već da ulažu u EPCG, Telekom, Jugopetrol i ostala preduzeća koja funkcionišu u uslovima monopola i čija će vrijednost akcija rasti.

Nažalost, najveći procenat građana, skoro 60 odsto, povjerovao je ekonomisti Đukanoviću i svojih 5.000 njemačkih maraka uložio u fondove, koji su bili tako dizajnirani da je svakom početniku iz ove oblasti bilo jasno da se radi o masovnoj vaučerskoj prevari”, istakao je Medojević.

On je naglasiio da “ključni dvojac koji je osmislio i režirao ovu prevaru” čine ekonomisti Đukanović i profesor Veselin Vukotić”.

“Ja koristim ovu priliku da im javno čestitam na ovoj grandioznoj prevari u koju su uvukli stotine hiljada naivnih građana Crne Gore, koji su svojom voljom, bez pritiska, sami odlučili da počaste nekoliko režimskih tajkuna sa stotinama miliona eura”, naveo je Medojević.

Prevareni ulagači na protest

“Tužna sudbina prevarenih vlasnika akcija i jedinica vaučerskih fondova najbolja je ilustracija koliko je sloboda izbora velika i moćna stvar, koja, ako se ispravno upotrijebi može da donese veliku korist, a ako se pogrešno upotrijebi može da dovede do uništenja i propasti. Ne zaboravite, Njemci su izabrali na slobodnim izborima Adolfa Hitlera, pa su tu odluku plaćali 50 godina. Slobodan izbor građana Crne Gore ove vlasti i njihovih tajkuna plaćaćemo i mi mnogo godina. Ipak, nadam se da će svi prevareni ulagači vaučera u fondove 18. marta doći na protest i tražiti promjene”, saopštio je Medojević.