Oznaka: aleksandar hrkač

Hrkač i Ivanišević, dva oka u glavi ?

Dani bh / 22.06.2012.

Na skupštini Bosnalijeka održanoj prošle subote svi prisutni su primijetili podršku koju je predstavniku Vlade FBiH davao Aleksandar Hrkač! Sjećate se, to je onaj lik kojeg bije glas da je upleten u brojne malverzacije na ovdašnjem tržištu kapitala. Ova podrška je, među prisutnim, protumačena kao pokušaj popravljanja poslovne reputacije Hrkača, inače osobe koja je glavni pijun u kriminalnoj hobotnici koja vlada na tržištu kapitala u Federaciji. Podsjećamo, Skupština Bosnalijeka je okončana (ne)očekivanim nedostatkom glasova za smjenu Nadzornog odbora od koga je Vlada FBiH očekivala da smijeni direktora Bosnalijeka Edina Arslanagića.

Dani su već pisali o “strateškim” namjerama grupacije koja pomoću novog zakona o fondovima, kojeg priprema SDP-ov guru Marin Ivanišević, pokušava preuzeti zdravi dio privrede u FBIH s novcem iz Crne Gore. U skraćenoj verziji preuzimanje bi se moglo opisati kao obezvređivanje ciljanih dionica pomoću novog zakona, te ubacivanje 100 miliona KM iz Crne Gore putem banke iz Lihtenštajna, a koji će biti dovoljni za kupovinu čak 20-tak kompanija?! Na ovim transakcijama, osim preuzimanja firmi, Hrkač planira na uloženih 14 miliona KM zaraditi 29 miliona KM.

Koliko je naše tržište “pokriveno” ovom grupacijom najbolji je pokazatelj Komisija za vrijednosne papire u FBiH. Uposlenici Komisije krajem prošle godine odlaze u nadzor investicijskom fondu Herbos. Početkom ove godine sastavljaju izvještaj o krivičnim djelima koja su počinjena, izvještaj koji na 25 stranica detaljno opisuje kako je Hrkač došao do vlasništva u Herbosu i kako je napravio društvu višemilionsku štetu a sebi priskrbio odgovarajuću dobit. Elektro grupa Jajce, Rudnik mrkog uglja Kamengrad Sanski Most i Rudnik mrkog uglja Banovići su tri kompanije koje su obuhvaćene izvještajem i na kojima je dokazano da je Hrkač svoje dionice prodavao Herbosu po cijenama koje su oštetile fond a njemu donijele dobit.
Elektro grupa Jajce je kompanija koja je osnovana 2008. godine za milion KM, Hrkač Aleksandar je osnivač sa 76,80% a Benson Holdings Split sa 23,20% učešća. Osnovna djelatnost kompanije trebala je biti proizvodnja hidro elektrana i prodaja električne energije. Godinu dana poslije fond Herbos kupuje samo 2% firme za cijenu od 753.480 KM, prodavac je naravno Hrkač. U to vrijeme, kao ni tri godine poslije, kompanija ne posluje. Drugim riječima, kompanija koja u vrijeme ulaganja nema nijednu licencu za rad, niti je bilo izvjesno da će je imati, preplaćena je najmanje 35 puta!

Pored iscrpnog izvještaja o malverzacija, trgovini dionicama između povezanih lica i pribavljanju imovinske koristi Komisija glasanjem odlučuje da nema protivzakonitih elemenata u cijelom slučaju. Zašto Komisija zatvara oči pred dokazanim kriminalom? Odgovor bi trebalo tražiti u prilično bizarnim rečenicama, no tako važnim za ovu priču: predsjednik komisije Hasan Ćelam je u kumstvu sa Zijadom Blekićem?! A kum nije dugme. O vezama Blekića, Fahrudina Radončića i Veska Barovića već smo pisali. Kao pokušaj popravljanja poslovne reputacije Blekića, jedne dnevne novine (nagradno pitanje glasi: koje?) objavljuje priču na dvije stranice o uspješnih 10 godina postojanja brokerske kuće Eurohaus. Pored hvalospjeva koji su nakićeni, autori “zaboravljaju” pogledati u finansijske izvještaje Eurohausa, u kojima stoji da je uspješni biznismen Zijad Blekić u posljednje 4 godine uspio napraviti gubitak od 5,16 miliona KM?! (A.Ž.)

Ivaniševićeva strategija za Blekića i Hrkača

bhdani / 13.07.2012

Koordinaciona grupa za izradu strategije razvoja finansijskih tržišta završila je sa radom i pripremila dokument pod nazivom finalni nacrt „Strategija razvoja finansijskih tržišta u Federaciji BIH za period 2012-2021. godina“. To je dokument o kojem su Dani već pisali kao pripremi za pljačku ono malo zdrave privrede što je ostalo u FBIH.

Zadnje poglavlje Strategije govori o Investicionim fondovima i omogućavanju da promjene oblike. Pretvaranje trenutnih zatvorenih fondova u otvorene, bez korektiva koji bi onemogućili Aleksandra Hrkača da podnese zahtjev za otkupom svojih udjela, dovodi do sloma tržišta u FBIH i višemilionske dobiti za Hrkača. Osim promjene oblika fondova, SDP-ov guru za finansije Marin Ivanišević ispunio je još jednu želju Aleksandra Hrkača. Pod tačkom d. Stoji: „Omogućavanje investicionim fondovima da se mogu zaduživati kod finansijskih institucija za kupovinu vrijednosnih papira“. Posmatrano sa strane, ta tačka je nepotrebna, jer niti će koja banka dati kredit za kupovinu dionica, niti će kojem fondu pasti na pamet da uzme kredit da bi investirao na ovakvo tržište u krizi. Jedini koji ima koristi je, opet, Aleksandar Hrkač. Dva fonda koji su pod njegovom kontrolom natjerati će da uzmu kredite u Lihtenštajnu, novac koji je iz Crne Gore plasira Hrkač, kolateral za kredite u ovom slučaju dionice procjenjuje opet Hrkač. U praksi to može izgledati ovako, fond založi 200.000 dionica Bosnalijeka trenutne tržišne vrijednosti od oko 2.300.000 KM, na tu vrijednost u Lihtenštajnu se odobrava kredit od 575.000 KM. Obzirom da je veoma vjerovatno da će ulaganje biti u dionice tipa Elektro grupe Jajce koje je nemoguće prodati, fond neće moći plaćati anuitete pa će banka biti „prisiljena“ da prodaje dionice koje su u zalogu. Kada ih bude prodavala po cijeni od cca. 5 KM tu je Hrkač da ih kupi u vlastito ime.

A koliko grupacija „biznismena“ okupljenih oko SBB-a (Zijad Blekić, Veselin Barović i Aleksandar Hrkač) vodi računa o malim dioničarima najbolje pokazuje primjer crnogorskog fonda Eurofond. Fond koji je pod kontrolom Veselina Barovića 2009. godine prodaje dionice Elektroprivrede Crne Gore italijanskom investitoru koji ulazi u vlasništvo Elektroprivrede. Novac koji su dobili od prodaje, više od 10 miliona eura, Fond ulaže u BiH i obavještava svoje dioničare da su uložili novac u Elektroprivredu BiH. Neko od 16.000 malih dioničara Eurofonda je, naravno, provjerio trgovanje sa dionicama Elektroprivrede BiH, ustanovio da toliki prometi nisu zabilježeni ni za par godina i podnio prijavu protiv nadležnih u fondu. Komisija za vrijednosne papire Crne Gore je sprovela istragu i zaključila da je Eurofond spomenutih 10 miliona eura investirao u Elektro grupu i Zadrugar, obje firme iz Jajca i firme u vlasništvu Aleksandra Hrkača. 50 posto dionica Elektro grupe, firme koju je osnovao za 1 milion KM i koja ni ne radi, Hrkač je prodao Baroviću za 18 miliona KM. Naravno tih 18 miliona je bio novac od 16.000 dioničara, tek nakon prodaje dionica je postao njihov novac. Osim ovoga Komisija je zaključila da Barović i Hrkač nisu povezana lica, pa tako i transakcija nije kriminal, nema veze što su Blekić i Barović suvlasnici 10-tak firmi u Crnoj Gori, nema veze što je direktor Blekićevog i Radončićevog fonda član Nadzornog odbora Eurofonda, nema veze što Hrkač ne radi ništa bez odobrenja Blekića, bitno je samo da Hrkač i Barović nisu braća, pa drugačije se prezivaju.

Vjerovatno i u Komisiji Crne Gore postoje veze po kumstvima kao u našoj između Zijada Blekića i predsjednika komisije Hasana Ćelama.

Da se vratimo na našu priču o „Strategiji“: predstavnici fondova, koji su bili uključeni u izradu, pokušali su diskretno sugerirati Ivaniševiću do čega dva sporna člana mogu dovesti, ali su bili ignorirani. Kada su ostali predstavnici fondova pokušali doći do Ivaniševića, kako bi mu objasnili da će takav zakon uništiti tržište kapitala u FBIH, dobili su poruku: „Ne moraju dolaziti, biće kako ja hoću“. U toku pravljenja nacrta fondovima se obratio premijer FBIH Nermin Nikšić sa molbom za pomoć pri pokušaju postavljanja novog nadzornog odbora u Bosnalijeku, kako bi se stalo u kraj kriminalu u toj firmi koji provodi direktor Arslanagić. Niko nije smogao snage da otvoreno kaže premijeru da njegova stranka i samozvani ministar finansija Marin Ivanišević prave zakon koji će dozvoliti nekolicini ljudi da unište i opljačkaju njihovu granu privrede. Oni dobronamjerni, a možda i neupućeni su prokomentarisali da „Premijer vjerovatno i ne zna šta Marin radi, pa zar bi nas zvao da zna?“.

Ishod glasanja nakon Četvrte skupštine Bosnalijeka je poznat. (A.Ž.)

Zoran Đikanovic, Aleksander Hrkač i saga Elektrogrupe (ELGJR)

Eurofond Insajder / 21.03.2011.

Zoran Đikanovic je nedavno u Pobjedi, reagujući na sve češće komentare da “fondovi ubrzano novac iznose iz zemlje”, odgovorio da “KHOV nema takve podatke”

Đikanovic dalje tvrdi “nijedan (fond, prim. autora) nije imao značajnu investiciju van Crne Gore. Čak i da ih je bilo, to nije poklanjanje novca nekom drugom…”  ”…ne iznosi se novac ni na čije ime ili račune vani, ako fond investira izvan granica Crne Gore”

Međutim, nedavno objavljen dokument na sajtu KHOV, demantuju predsjednika ove institucije.

Djelimično rješenje o transakcijama izvršenim u ime i za račun Eurofonda (EURF) [KHOV]

Naime, nakon višemjesečne “istrage” o “investicijama” Eurofonda (EURF) u Elektrogrupu Jajce DD (ELGJR) i Zadrugar Jajce DD (ZDRJR),  utvrđeno je da se kao prodavac u obje sporne transakcije pojavljuje kontroverzni Aleksander Hrkač.

Više o reputaciji Hrkača možete pročitati u analizi transakcije FZU Eurofond (EURF) sa Elektrogrupom Jajce (ELGJR).

Činjenica je da je EUR 10,4m koliko je sa sigurnošću isplaćeno Aleksandru Hrkaču za akcije Elektrogrupe (ELGJR) i Zadrugara (ELGJR) jeste preneseno “na račune vani”, jer novac nije utrošen na dokapitalizaciju Elektrogrupe Jajce DD već na kupovinu njenih akcija od postojećeg vlasnika.

Vrijedno je prisjetiti se same transakcije:

Akcije Elektrogrupe Jajce DD, kompanije sa svega EUR 500,000 kapitala, formirane samo nekoliko mjeseci pred prodaju udjela Eurofonda u EPCG italijanskoj kompaniji A2A, kupljene su po cijeni 39 puta većoj od nominale.

Ova “investicija” vrednuje Elektrogrupu Jajce, kompaniju za 3 zaposlena koja čak ni ne posjeduje adekvatne dozvole za gradnju hidroelektrana (zbog čega je njeno gradilište nekoliko puta zatvarano od strane inspektora) na EUR 15m.

Transakcija je obavljena na Sarajevskoj berzi (SASE), čiji je predsjednik nadzornog odbora Zijad Blekić, preko brokerske kuće Eurohaus, čiji je direktor takođe Zijad Blekić. Sarajevskoj berzi je nedavno izrečena mjera uslovnog oduzimanja dozvole za rad, nakon revizije koja je ustanovila niz neregularnosti.

Gospodin Blekić je inače jedan od vlasnika Absolute Bar AD (ABSO) i FLASH AD (FLAS), kompanija povezanih sa Veselinom Barovićem i osobama koje kontrolišu Euroinvest i Eurofond (EURF).

Ko je odobrio ovu transakciju tj. “investiciju” u praznu ljušturu zvanu Elektrogrupa i koja je njihova odgovornost? Izvršni direktor Euroinvesta Boiša Šotra? Nadzorni odbor Eurofonda koji čine Milić Popović, Armin Mulahusić i Milanko Damjanović ili pak investicioni menadžeri Aleksandra Mitrović i Branko Kaluđerović?

Zašto se stiče utisak da za Eurofond ne važe pravila i/ili da KHOV ne želi da ih sprovede?

U nastavku:

Da li je novac crnogorskih gradjana, preko investicije Eurofonda (EURF) u Elektrogrupu Jajce DD (ELGJR), preko Aleksandra Hrkača i Balkan Investment Management, završio u privatnim rukama?