Oznaka: boiša šotra

Kada bi svi radili kao Prva banka, urušio bi se sistem

vijesti.me / 29.05.2013.
zaduzen: veselin barovic

Drugim suočavanjem direktora Eurofonda Boiše Šotre i činovnika Prve banke Petrašina Kasalice u Privrednom sudu juče (28.5) je okončana rasprava po tužbi banke, u kojoj je najveći akcionar premijerov brat Aca Đukanovića, protiv fonda koji deceniju kontroliše biznismen Veselin Barović sa partnerima.

Prva banka smatra da fond treba da vrati kredite za više fizičkih lica kojima je, kako tvrde, bio žirant, a sporna je vjerodostojnost potpisa Šotre na obavještenju da je primio predlog ugovora o kreditu.

 Sudija Milica Popović najavila je da će presudu donijeti u roku od 30 dana.

Prva banka tužbom traži da sud naredi Eurofondu da u skladu sa protokolom potpiše nove ugovore o kreditu i kupoprodaji nepokretnosti, da bi naplatila kredite izdate Veselinu Baroviću, Milošu Driziću i Rajku Mihoviću. Prema svjedočenju, oni su se zadužili u Prvoj banci, kupili plac u Štoju, ali kredit u iznosu od 5,68 miliona eura nijesu vratili. Eurofond je ostao čvrst u stavu da sa Prvom bankom ne potpisuje ugovor o kreditu jer mu je ta banka, kako tvrde, nezakonito u prvoj polovini 2010. godine skinula sa računa 1,5 miliona eura namijenjenih za plaćanje poreza.

”Više puta sam pozivao telefonom Šotru da ispuni obaveze iz protokola od 2. septembra 2009. U njegovu kancelariju sam došao 16. jula 2010. i tražio da stavi potpis na obavještenje da je od Eurofonda primio predlog ugovora o kreditu. Potpisao je stojeći u polusavijenom položaju na malom stolu koji se nalazio ispred kabinetskog stola. Kada sam vidio kako je potpisao tražio sam da stavi pečat što je on i uradio. Poslije smo pošli da pijemo kafu”, izjavio je juče Kasalica.

Šotra je, međutim, i juče negirao da je potpisao obavještenje da je primio predlog ugovora o kreditu.

“Ovo nije moj potpis, niti sam pečatirao. U mojoj kancelariji nema malog stola niti ga je ikada bilo. Sudu skrećem pažnju da se bavite nekim dopisom koji mi je nuđen 4-5 mjeseci nakon što je Prva banka Eurofondu skinula sa računa oko 1,5 miliona eura”, odgovorio je Šotra.

Njegov advokat Milan Vujošević naglasio je da je veoma “simptomatično” da je novac sa računa Eurofonda skinut u trenutku kada je Poreska uprava trebalo da prinudno naplati porez na dobit za 2009. godinu.

“Sredstva sa računa su skinuta suprotno odredbama Zakona o izvršnom postupku. Kada ostale banke ne bi poštovale naloge Centralne banke o prinudnoj naplati urušio bi se čitav sistem”, dodao je Vujošević.

Advokatica Prve banke Ksenija Franović i Petrašin Kasalica odgovorili su, međutim, da je ta banka samo izvršavala obaveze iz protokola sa Eurofondom.

Kasalica tvrdi da je nalog CBCG bio nezakonit, a advokat Vujošević je to negirao i istakao da “protokol ne može biti jači pravni osnov od naloga CBCG”.

Spor između Eurofonda i Prve banke počeo je ranije u Osnovnom sudu tako što je Eurofond tužio banku tvrdeći da im je sa računa nezakonito skinula 1,56 miliona eura kojim su namjeravali da plate porez. Prema prvostepenoj presudi usvojenoj početkom aprila, Prva banka treba sa obračunatim kamatama vrati 1,8 miliona eura. Banka se žalila Višem sudu na prvostepenu presudu, ali taj sud o ovom slučaju još nije odlučivao.

Sud utvrđuje da li se Šotra potpisao stojeći

vijesti.me / 18.05.2013.

Boiša Šotra (foto: arhiva Vijesti)

Sudski vještak se nije mogao izjasniti da li je direktor Eurofonda ozvaničio dokument Prve banke o kreditu

 Na dokumentu Prve banke, koji je grafolog pokušao da vještači nije vidljiv potpis Šotre već “škrabotina” od nekoliko isprekidanih linija, koju je prema nalazu vještaka mogao napisati bilo ko. „Ne radi se o potpisu u punom imenu i prezimenu već o potpisu koji se ne može nazvati ni parafom tako da nije podoban za vještačenje. O tome da li se on namjerno tako potpisao ne mogu se izjasniti“, izjavila je Kontić. Ona je dalje istakla da je u svojoj praksi imala slučajeva “da neko pokuša da izmijeni svoj potpis”, ali da se u ovom slučaju ne može izjasniti. „Može biti bilo ko na planeti“, prokomentarisao je Šotrin advokat Milan Vujošević. „Pa i Boiša Šotra“, dodala je advokatica Prve banke Ksenija Franović, insistirajući da to uđe u sudski zapisnik što se na kraju zaista i desilo. Franović je nekoliko puta insistirala da Kasalica objasni “u kom položaju i na koji način je Šotra potpisao sporni akt”. Kasalica je u jednom trenutku skoro ustao kako bi objasnio kako se to navodno desilo, ali je nakon prigovora Šotrinog advokata upućenog sudiji brzo zaustavljen. Vujošević je tražio da se na naredno ročište pozove i Šotra kako bi Kasalica u njegovom prisustvu objasnio na koji način je potpisan sporni akt. Njegovu sugestiju je prihvatila sutkinja Popović.

Spor između Eurofonda i Prve banke počeo je ranije u Osnovnom sudu tako što je Eurofond tužio Prvu banku tvrdeći da im je sa računa nezakonito skinula 1,56 miliona eura kojim su namjeravali da plate porez. Prva banka, čiji je najveći vlasnik sa 41 odsto učešća premijerov brat Aco Đukanović, kontratužbom pred Privrednim sudom tereti Eurofond, koji kontroliše biznismen Veselin Barović, zbog neispunjenja protokola potpisanog 2. septembra 2009. kojim je bio predviđen povratak kredita za više fizičkih lica kojima je taj fond bio žirant. Glavni problem je nastao jer Eurofond nikada nije naknadno potpisao ugovor o kreditu u iznosu od 4,1 miliona eura, na koji je bez konačne saglasnosti fonda insistirala Prva banka. Na taj način Eurofond je trebalo da izmiri kredite za Veselina Barovića, Miloša Drizića i Rajka Mihovića, koji su se zadužili u Prvoj banci, kupili plac u Štoju, ali kredit u iznosu od 5,68 miliona eura nijesu vratili. Spor između Eurofonda i Prve banke počeo je ranije u Osnovnom sudu tako što je Eurofond tužio Prvu banku tvrdeći da im je sa računa nezakonito skinula 1,56 miliona eura kojim su namjeravali da plate porez. Prema prvostepenoj presudi donijetoj prije nešto više od mjesec, Prva banka treba sa kamatama da vrati 1,8 miliona eura. Prva banka se žalila Višem sudu, koji još nije o tome odlučivao.Ranije je Petrašin Kasalica izjavio pred sudom da je tuženi Eurofond šest puta, od novembra 2009. kada je obavljeno knjiženje imovine u Štoju na Prvu banku, pozivan da potpiše ugovor o kupoprodaji i kreditu, ali da se nije odazvao ili dao bilo kakvo objašnjenje.

Novcem akcionara Eurofond vraćao tuđe kredite

vijesti.me / 14.02.2013

Podgorica – U sporu Prve banke protiv Eurofonda juče je nastavljena rasprava svjedočenjem Petrašina Kasalice, savjetnika izvršnog direktora za pravne poslove Prve banke, koji je saopštio da je direktor fonda Boiša Šotra, prije nešto više od tri godine, prvi predložio toj banci da naplati dug od spornih 1,6 miliona eura, koliko je u tom trenutku bilo na bankarskom računu fonda.
Kasalica je u svjedočenju iznio različite detalje u vezi s ovim slučajem u odnosu na Šotrinu raniju izjavu, zbog čega je sutkinja Milica Popović prihvatila predlog advokata Eurofonda Milana Vujoševića da se na idućem ročištu 7. marta obavi njihovo suočavanje.

Eurofond je tužio Prvu banku, pred Osnovnim sudom, tvrdeći da mu je sa računa skinula 1,56 miliona eura kojim su namjeravali da plate porez (ukupan “dug” sa kamatama je 1,8 miliona). Pred Privrednim sudom je uslijedila kontratužba banke koju kontrolišu braća, biznismen i premijer Aco i Milo Ðukanović, zbog neispunjenja Protokola potpisanog 2. septembra 2009. godine sa Eurofondom, kojim je bio predviđen povratak kredita za više fizičkih lica kojima je taj fond bio žirant.

Kasalica je, između ostalog, rekao da bez obzira na mjere Centralne banke prema Prvoj banci nije bilo smetnje da se u ovom slučaju dužniku dozvoli restrukturiranje kredita.
On je tokom svjedočenja otkrio manjinskim akcionarima Eurofonda manje poznate detalje o tome kako su novcem tog fonda vraćani višemilionski krediti više povezanih lica sa Veselinom Barovićem. Prema protokolu, Eurofond je, poslije proda je akcija Elektroprivrede, vratio kredit Monte Adrie broker diler, ovlašćenog posrednika na berzi, odobren od Prve banke na način što je otkupio njen poslovni prostor za visinu duga od 350.000 eura. Radisav Živković i Saša Živanović su preuzeli dug Gorana Kažića da bi Eurofond potom otkupio njihove hipotekovane nepokretnosti za iznos od 1,15 miliona eura.

Sve navedene nepokretnosti, prema riječima Kasalice, Eurofond je “uknjižio na svoje ime”.
Prema tvrdnjama iz banke, problem je nastao što Eurofond nije izmirio kreditne obaveze za još tri fizička lica Veselina Barovića (akcionara Eurofonda), Miloša Drizića i Rajka Mihovića, koji su se zadužili u Prvoj, kupili plac na primorju, ali kredit u iznosu od 5,68 miliona eura nijesu vratili.

Ideja Prve banke i Eurofonda bila je da banka naplati 1,6 miliona eura, koje je fond imao na računu, i odobri mu dodatni kredit od 4,15 miliona eura. Menadžeri Eurofonda tvrde da nijesu to potpisali, a Prva banka je na osnovu Protokola skinula sa računa fonda 1,6 miliona eura. “U više navrata sam kontaktirao Šotru da se pristupi potpisivanju ovih ugovora, međutim, bezuspješno”, rekao je Kasalica. Odgovarajući na pitanje sutkinje Popović, Kasalica je objasnio “da se pristupilo ovakvom načinu izmirenja kreditnih obaveza navedenih korisnika, jer je to bila isključivo inicijativa Eurofonda”.
Eurofond nije dao pismeno objašnjenje zbog čega je odbio da potpiše ugovor o novom kreditu.