Oznaka: dragan radusinović

Investicioni fondovi vs. Raffles Associates

Eurofond Insajder / 17.03.2011.

Poslednjih dana smo svedoci sve učestalijih medijskih istupa čelnika fondova u crnoj gori, i negativnih komentara na račun predloga novog zakona o investicionim fondovima:

Predloženi zakon o investicionim fondovima ima za cilj njihovu likvidaciju

Dragan Radusinović, KD Mont

Crna Gora je godinama ulagala ogromne napore da, u cilju privlačenja stranih investitora, posebnim zakonom garantuje stranim ulagačima pravnu sigurnost… … radna verzija ponuđenog zakona i te kako zalazi u sferu navedenih prava. To bi predstavljalo ozblljnu kompromitaciju Crne Gore kada su u pitanju eventualna buduća strana ulaganja

Udruženje investicionih fondova

A šta kažu inostrani investitori?

Šta je to konkretno u zakonu sto oni smatraju da će oterati strane investitore? Naprotiv, novi zakon bi trebalo da unaprijedi i poveća transparentnost u tome kako se upravlja fondovima, što bi trebalo da privuče strane investitore…

James O’Leary, Raffles Associates

O samim fondovima, James O’Learu kaže

Neki od njih izabrali su da alociraju kapital u investicije koje su značajno narušile vrijednost njihovih fondova. Bilo da su menadžeri realizovali ličnu korist, ili za korist akcionara, to je na sudovima da odluče. Nažalost, akcionari nikad nijesu bili informisani ili konsultovani o ekonomskoj opravdanosti ulaganja prije nego što su ona izvršena. Da su akcionari upozoreni, oni bi sigurno progovorili. Ova vrsta situacije je savršen primjer zašto fondovi moraju biti bolje regulisani

Ko je predsjednik Udruženja investicionih fondova? Boiša Šotra.

 

Dragan Radusinović: Novi zakon ima za cilj gašenje fondova

Dan / 02.03.2011

Zakon za gašenje fondova

Predloženi zakon o investicionim fondovima ima za cilj njihovu likvidaciju, ocijenio je juče Dragan Radusinović, direktor menadžment kompanije KD Mont koja upravlja fondom MIG. On je na sjednici odbora Udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija u Privrednoj komori, kazao da zakon koji je predložila KHOV omogućava “društvima samo da izdišu, a da ne udišu”.

Komentarišući funkcionisanje otvorenih fondova, odnosno pravo akcionara da u svakom momentu od menadžment kompanije mogu tražiti isplatu, kaže da će to dovesti do rasprodaje akcija fondova.

- Ukoliko se istovremeno pojave svi ili makar 50 odsto akcionara sa zahtjevom za naplatu, neće nam biti dovoljna neto aktiva, pa ćemo morati da rasprodajemo akcije, a onda u fondu ne ostaje ništa – kazao je Radusinović, napominjući da se zakon o otvorenim fondovima u Crnoj Gori donosi u vrijeme kada je likvidnost najniža.

- Ako je sadašnja neto aktiva fondova 300 miliona, a vrijednost na berzi tri puta manja, pitam da li je rok od dvije godine za usklađivanje zakona dovoljan budući na ovako nisku likvidnost – kazao je Radusinović, napominjući da je akcijama fondova u prošloj godini trgovano za svega sedam i po miliona.

Predlagač zakona, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović kaže da je suština da se interes akcionara stavi na prvo mjesto. Kazao je da građanima akcionarima fondova, kojih ima oko 100 hiljada, treba omogućiti da lakše ulaze i izlaze iz fonda, kao i da smjenjuju društvo za upravljanje fondom, ističući da društvima akcionari moraju biti na prvom mjestu.

- Menadžment kompanija se samo ponudila da upravlja fodnom, kako bi ostvarila interese akcionara, a ne sopstvene, kupujući za sebe akcije za koje procijeni da vrijede, prije nego za akcionare – kazao je Đikanović i dodao da se time ne uskraćuju prava menadžment kompanija da raspolažu imovinom.

- Oni koji znaju, zarađuju i kad je vrijeme i kad je nevrijeme, a koji ne znaju, zarađivali su samo u vrijeme kad je bila liberalna ekonomija na vlasti. Ako je neko u to vrijeme i promašio investiciju, zaradio je više nego što je ikad sanjao, pa sad kad je uvedeno malo više demokratije nego liberalizma, ne zarađuje se tako dobro i ima mnogo nezadovoljnih – kazao je Đikanović, navodeći da od 2000. do 2008. “niko nije mogo da promaši”.

Đikanović se složio sa predstavnicom Centralne banke Zoricom Kalezić da su pojedine predložene odredbe suprotne evropskoj regulativi, objašnjavajući da je to zbog jačanja konkurencije i proširivanja tržišta.

- Zašto sužavati krug stranim investitorima koji bi željeli da preko svoje kastodi banke investiraju – rekao je Đikanović i dodao da prema evropskim propisima, fond mora imati kastodi banku samo iz države gdje je registrovan. Navodi da je to važi u EU, ali ne i u ostatku svijeta, te da to može da prođe do pristupanja EU.

Javna rasprava o radnoj verziji zakona o investicionim fondovima traje do četvrtka, a predlog bi trebalo da bude završen do kraja prvog kvartala.