Oznaka: sase

Zoran Đikanovic, Aleksander Hrkač i saga Elektrogrupe (ELGJR)

Eurofond Insajder / 21.03.2011.

Zoran Đikanovic je nedavno u Pobjedi, reagujući na sve češće komentare da “fondovi ubrzano novac iznose iz zemlje”, odgovorio da “KHOV nema takve podatke”

Đikanovic dalje tvrdi “nijedan (fond, prim. autora) nije imao značajnu investiciju van Crne Gore. Čak i da ih je bilo, to nije poklanjanje novca nekom drugom…”  ”…ne iznosi se novac ni na čije ime ili račune vani, ako fond investira izvan granica Crne Gore”

Međutim, nedavno objavljen dokument na sajtu KHOV, demantuju predsjednika ove institucije.

Djelimično rješenje o transakcijama izvršenim u ime i za račun Eurofonda (EURF) [KHOV]

Naime, nakon višemjesečne “istrage” o “investicijama” Eurofonda (EURF) u Elektrogrupu Jajce DD (ELGJR) i Zadrugar Jajce DD (ZDRJR),  utvrđeno je da se kao prodavac u obje sporne transakcije pojavljuje kontroverzni Aleksander Hrkač.

Više o reputaciji Hrkača možete pročitati u analizi transakcije FZU Eurofond (EURF) sa Elektrogrupom Jajce (ELGJR).

Činjenica je da je EUR 10,4m koliko je sa sigurnošću isplaćeno Aleksandru Hrkaču za akcije Elektrogrupe (ELGJR) i Zadrugara (ELGJR) jeste preneseno “na račune vani”, jer novac nije utrošen na dokapitalizaciju Elektrogrupe Jajce DD već na kupovinu njenih akcija od postojećeg vlasnika.

Vrijedno je prisjetiti se same transakcije:

Akcije Elektrogrupe Jajce DD, kompanije sa svega EUR 500,000 kapitala, formirane samo nekoliko mjeseci pred prodaju udjela Eurofonda u EPCG italijanskoj kompaniji A2A, kupljene su po cijeni 39 puta većoj od nominale.

Ova “investicija” vrednuje Elektrogrupu Jajce, kompaniju za 3 zaposlena koja čak ni ne posjeduje adekvatne dozvole za gradnju hidroelektrana (zbog čega je njeno gradilište nekoliko puta zatvarano od strane inspektora) na EUR 15m.

Transakcija je obavljena na Sarajevskoj berzi (SASE), čiji je predsjednik nadzornog odbora Zijad Blekić, preko brokerske kuće Eurohaus, čiji je direktor takođe Zijad Blekić. Sarajevskoj berzi je nedavno izrečena mjera uslovnog oduzimanja dozvole za rad, nakon revizije koja je ustanovila niz neregularnosti.

Gospodin Blekić je inače jedan od vlasnika Absolute Bar AD (ABSO) i FLASH AD (FLAS), kompanija povezanih sa Veselinom Barovićem i osobama koje kontrolišu Euroinvest i Eurofond (EURF).

Ko je odobrio ovu transakciju tj. “investiciju” u praznu ljušturu zvanu Elektrogrupa i koja je njihova odgovornost? Izvršni direktor Euroinvesta Boiša Šotra? Nadzorni odbor Eurofonda koji čine Milić Popović, Armin Mulahusić i Milanko Damjanović ili pak investicioni menadžeri Aleksandra Mitrović i Branko Kaluđerović?

Zašto se stiče utisak da za Eurofond ne važe pravila i/ili da KHOV ne želi da ih sprovede?

U nastavku:

Da li je novac crnogorskih gradjana, preko investicije Eurofonda (EURF) u Elektrogrupu Jajce DD (ELGJR), preko Aleksandra Hrkača i Balkan Investment Management, završio u privatnim rukama?

Komisija: SASE “žmirila” na manipulacije

SEEbiz / 25.11.2010

Iako je utvrdila manipulacije cijenama dionica na tržištu, u koje su bili uključeni i zaposlenici brokerskih kuća, Sarajevska berza (SASE) propuštala je da preduzme mjere protiv profesionalnih posrednika koji su prekršili propise.

Ovo je, između ostalog, sadržano u rješenju Komisije za vrijednosne papire FBiH kojim je utvrđeno postojanje uslova za oduzimanje dozvole za rad Sarajevskoj berzi. Svoju nadzornu ulogu, konstatuje se u rješenju, berza naročito nije ostvarivala u pogledu takozvanih restriktivnih računa, odnosno računa profesionalnih posrednika i sa njima vlasnički i rodbinski povezanih osoba. Iako je pravilima berze dat poseban status tim računima, berza nije s povećanom pažnjom provodila nadzor trgovanja vlasnika tih računa. To se posebno odnosi na Džemala Bilanovića, zaposlenika brokerske kuće “Eurohaus”, na čijem čelu je Zijad Blekić, predsjednik Nadzornog odbora SASE.

Bilanović, zaposlenik “Eurohausa” u filijali u Bugojnu, trgovao je preko restriktivnog računa u više transakcija za koje se može utvrditi da predstavljaju manipulaciju. Između ostalog, Bilanović i Mersiha Karkelja, navodi se u rješenju Komisije, prodali su bez ikakve ekonomske računice, po dvostruko nižoj cijeni, kupljene dionice Tvornice građevinske stolarije “Janj” u korist klijenta Damira Talargića.

“S obzirom na to da su svi nalozi unošeni u intervalima pred fixing u toku dva dana, ne može se odbaciti mogućnost da se radi o dogovorenim transakcijama pomenutih klijenata”, navode u Komisiji i dodaju da je indiktivno da su dužnosnici berze izjavili da su znali da je Bilanović vlasnik restiktivnog računa i da je akter nadziranih transakcija, ali da nisu preduzeli mjere za poseban nadzor.
Bilanović se pojavljuje i u trgovini dionicama “DD za proizvodnju kože Bugojno”, gdje je zajedno sa Vernesom Jusićem izazvao značajan pad zvaničnog kursa dionica ove kompanije, na osnovu čega postoje indicije o manipulaciji.

U slučaju prometa dionica “Vranice” ustanovljeno je da su Bilanović i Jasmina Zornić obavili transakciju koja je izazvala porast vrijednosti kursa dionica za 19,97 odsto. Prema nezvaničnim informacijama, Jasmina Zornić je u rodbinskoj vezi sa jednim od najvećih dioničara “Vranice”, navode u Komisiji, pa je izdala nalog za kupovinu jedne dionice da bi izazvala vještačko povećanje njene cijene.
Isti scenario ponovljen je u slučaju dionica “Bosnaputeva”, gdje je Mersiha Karkelja takođe kupila i prodala jednu dionicu po dvostruko nižoj cijeni.

Neadekvatno postupanje berze Komisija je ustanovila u 21 predmetu, a uglavnom je riječ o dogovorenim transakcijama i vještačkom podizanju ili spuštanju cijena dionica. Tako je, na primjer, utvrđeno da je kroz dvije transakcije dionicama kompanije “Novi centar” Zavidovići spuštena cijena dionica, čime su potaknuti drugi investitori da prodaju dionice po tim cijenama, a u čemu su učestvovali direktor “Krivaje 1884″ Ismet Mujanović i Mustafa Gradinović.

U slučaju transakcija dionicama Privredne banke Sarajevo cijena je namjerno podignuta za 50 posto, a akteri su Edin Mandžo i Suvad Karkelja. U Sarajevskoj berzi odbacili su navode Komisije da nisu postupali u skladu sa zakonom, te smatraju da je problem u primjeni mjera nadzora nad berzanskim trgovanjem u vezi s kojim postoje nejasnoće u samim propisima. Smatrajući da su kvalifikacije Komisije teške, te da je izrečena mjera prestroga, Nadzorni odbor SASE donio je odluku o pokretanju upravnog spora protiv regulatora tržišta.

Traže se čvrsti dokazi o Barovićevim vezama

Vijesti / 05.05.2010

KOMISIJA ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI U BIH ISTRAŽUJE TRANSAKCIJE EUROFONDA

Predstavnici Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore prošle sedmice su boravili u Bosni i Hercegovini, u potrazi za dokazima o berzanskim transakcijama Eurofonda obavljenim na Sarajevskoj berzi sredinom prošle godine i poslovnim poduhvatima tog fonda, potvrđeno je juče “Vijestima” iz nekoliko izvora.

Prema informacijama “Vijesti” u Sarajevo je tim povodom putovala Azra Šehović, član KHOV-a, zadužena za nadzor i kontrolu rada fondova.

U KHOV-u juče, međutim, nijesu bili raspoloženi za zvanične izjave o rezultatima najnovije posjete. Iz ove institucije nedavno su najavili privođenje kraju desetomjesečne istrage o nizu transakcija koje je Eurofond obavio na crnogorskom i bosanskom berzanskom tržištu i tržištima nekretnina sredinom i u drugoj polovini prošle godine.

- U Bosni se, takođe, vodi istraga – bilo je sve što saopšteno iz KHOV-a.

Prema saznanjima “Vijesti” i u KHOV-u su podijeljena mišljanja u vezi sa spornim transakcijama Eurofonda. Izvor “Vijesti” tvrdi da će u narednom periodu predstavnici KHOV-a pokušati da pribave čvrste dokaze o povezanosti lica i firmi koji su obavili niz transakcija na štetu manjinskih akcionara Eurofonda ili će jednostavno odustati od čitavog slučaja budući da su konačna rješenja KHOV-a, do sada, u nekoliko navrata već obarana pred domaćim sudovima.

Eurofond je za kupovinu akcija i nekretnina prošle godine potrošio čak 22,3 miliona eura, a najveći dio novca prometovan je, kako se sumnja, između nekoliko povezanih firmi i lica, a na štetu najvećeg broja manjinskih akcionara fonda kojih je ukupno oko 15 hiljada.

U transakcijama u kojima se sumnja da je Eurofond kupovao akcije po naduvanim cijenama, učestvovalo je više firmi iz Crne Gore i BIH.

Eurofond kontroliše biznismen Veselin Barović, zajedno sa direktorom kompanije Euroinvest koja upravlja fondom Boišom Šotrom (porijeklom iz BiH) i bosanskim partnerom Zijadom Blekićem. Barović i partneri su jedan dio novca od prodaje svojih akcija Eurofondu, iskoristili za vraćanje kredita crnogorskim bankama.

U transakcijama, koje su privukle pažnju javnosti, ali regulatora u Crnoj Gori i BiH, pojavljuju se sljedeće firme: Elektrogrupa iz Jajca, Zadrugar takođe iz Jajca, crnogorske firme Fleš, Akcija, Komersa, Fjord, Mimoza…, koje kontroliše pomenuta grupa ljudi.
Uz njih, pojavljivale su se i firme Solana, Izbor Bar, Bjelasica rada čiji je vlasnik Eurofond, a iza kojeg opet stoje Barović sa partnerima. Ista družina povezanih lica se nalazi i u upravama tih firmi.

Polovina navedenog iznosa prošlogodišnjih investicija “uložena” je u dvije firme sa sjedištem u Jajcu u BiH. Ostatak je utrošen za kupovinu akcija i nekretnina u Crnoj Gori, sumnja se, takođe, od povezanih lica.

Već u prvoj polovini juna 2009. Eurofond je učestvovao u nekoliko transakcija na berzi koje su ostavile sumnju da povezana lica sa ovim fondom, preko svojih privatnih firmi, izvlače novac iz fonda tako što mu po visokim cijenama prodaju akcije i ostvaruju korist na štetu akcionara fonda.

Povod za kontrolu poslovanja Eurofonda, a potom i istragu KHOV-a koja je počela početkom juna prošle godine, bila je kupoprodaja akcija HTP Mimoza vrijedna 320.000 eura. Eurofond je na Montenegroberzi kupio oko 0,6 odsto akcija Mimoze od kompanije Komersa, čiji je vlasnik Barović, po cijeni od 15,29 eura u takozvanoj blok transakciji, a ta cijena je bila skoro četiri puta viša od tržišne koja se kretala oko četiri eura. Barović se ovdje javlja kao vlasnik Komerse, akcionar Mimoze i Eurofonda i član Odbora direktora Euroinvesta, društva za upravljanje Eurofondom.

Dan nakon trgovine akcijama Mimoze, nakon koje je i formalno otvorena istraga, Eurofond je u blok trgovini kupio nešto više od 44 hiljade akcija Elektroprivrede Crne Gore po cijeni od sedam eura, iako se u tom trenutku na berzi sva tražena količina akcija mogla kupiti po cijenama između 5,8 i 6,1 euro. I ova transakcija je na tržištu izazvala velike sumnje među malim akcionarima, brokerima i individualnim investitorima.

Takođe, Eurofond je od povezane firme kupio oko 10.000 akcija Bjelasica rade po cijeni od 25 eura, iako je posljednja cijena kojom se trgovalo bila skoro pet puta niža. Ipak, u ovoj transakciji Eurofond je kupio sve akcije koje su u sistemu obje crnogorske berze bile jeftinije od 25 eura.

Strah manjinskih akcionara Eurofonda da će biti nastavljena praksa trgovine akcijama po visokim cijenama sa povezanim licima bila je opravdana jer su tek krajem 2009. i početkom ove godine saznali pravu istinu o poslovnim kombinacijama u BiH.

Najveća pojedinačna “investicija” Eurofonda prošle godine bila je kupovina 44.500 akcija novoosnovane firme Elektrogrupa DD iz Jajca, za 8,83 miliona eura. Za 2,1 milion kupljene su i akcije poljoprivredno-stočarske firme Zadrugar DD, takođe iz Jajca.

Sredinom septembra prošle godine iz menadžmenta Eurofonda “Vijestima” je saopšteno da su novac uložili u Elektroprivredu BiH. Ispostavilo se, međutim, da to nije bilo tačno.

Podaci o “investiranju” u firme iz Jajca ne mogu se naći u zvaničnim izvještajima o portfelju Eurofonda koji su dostupni javnosti, jer su ta “ulaganja” nalaze pod stavkom “ostale hartije od vrijednosti”.

Eurofond je stekao ukupno 42,68 odsto vlasništva Elektrogrupe Jajce i 20 odsto akcija Zadrugara. Do tih informacija ne može se doći lako ni na Sarajevskoj berzi, jer je vlasništvo Eurofonda u ovim kompanijama sakriveno iza kastodi računa Hipo alpe adria banke iz Mostara.

Tokom poslovne 2009. menadžeri kompanije Euroinvest, koja upravlja Eurofondom, dobili su 2,2 miliona provizije, kao naknade za upravljanje tim fondom.

Voljevac na Vrbasu kao Skadar na Bojani

Izgradnja mini hidroelektrane „Voljevac” u Gornjem Vakufu u Bosni i Hercegovini predmet je kontrole i federalne urbanističke i građevinske inspekcije već nekoliko mjeseci u toj zemlji.

Upravo u tom na gradu na rijeci Vrbas hidrocentralu je trebalo da gradi kompanija Elektrogrupa DD Jajce u kojoj je Eurofond uložio više od osam miliona eura prošle godine stičući na taj način skoro polovinu vlasništva.

Hrabri građevinski inspektor Akif Agić zatvorio je gradilište Eurofondove firme jer, kako tvrdi, nije posjedovala potrebne urbanističke i građevinske dozvole, a bosanski mediji se već mjesecima bave tom aferom.

Iz Eurofonda se nijesu javno obraćali tim povodom niti komentarisali ozbiljne optužbe iako su čelnici tog fonda zbog toga nedavno putovali u Bosnu.