Oznaka: sobs

Đikanović: Nijesmo primijetili da fondovi iznose novac iz zemlje

Pobjeda / 27.02.2011

djikanovic negira da se novac iznosi iz zemlje

Kada bi se zakon, koji je u pripremi, primijenio na sadašnje stanje vlasnici akcija u svim fondovima, izuzev HLT, u prosjeku bi za vaučer koji im menadžer mora isplatiti dobili više oko 71 odsto novca nego da ga prodaju na berzi. Očekuje se veća trgovina.

Komisija za hartije od vrijednosti nije primijetila značajne odlive novca iz zemlje, odnosno ulaganje investicionih fondova u neka druga tržišta, kaže za Pobjedu predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović odgovarajući na pitanje da li su tačne informacije koje se čuju u posljednje vrijeme sa raznih, naročito opozicionih adresa, da fondovi ubrzano iznose novac iz zemlje.

Đikanović kaže da KHOV nema takve podatke.

- Pratimo investicije šest fondova koji u ovom trenutku imaju više od 100.000 akcionara, građana koji su njima povjerili svoje vaučere. Nijedan nije imao značajnu investiciju van Crne Gore. Čak i da ih je bilo, to nije poklanjanje novca nekom drugom. Jednostavno rečeno, fond je umjesto akcija pekare ili mljekare u Crnoj Gori kupio akcije pekare u Hrvatskoj ili Srbiji – objašnjava Đikanović. On sugeriše da se vodi računa o preciznosti kada se kaže iznošenje novca.

KHOV budno prati

- Ne iznosi se novac ni na čije ime ili račune vani, ako fond investira izvan granica Crne Gore. Ako je kupio firmu ili njen dio u inostranstvu, to su i dalje akcije akcionara fonda – kaže predsjednik Komisije koja, kako kaže, budno prati sve što se događa na tržištu, naročito sada kada je u proceduri donošenje novog zakona o fondovima.

- On će značajno promijeniti regulativu, odnose, poboljšati poziciju manjinskih akcionara, pospješiti trgovinu i konkurenciju među društvima za upravljanje koja će lako biti smjenjiva, promijeniti organizacionu strukturu fondova… Riječju, očekujemo da oživi interesovanje za tržište kapitala, kaže za Pobjedu Đikanović, ali i tvrdi da je MVP najveći ekonomski iskorak u Crnoj Gori. MVP je promijenila Crnu Goru, ali mnogi ne žele da vide očigledno. Đikanović smatra da nove okolnosti traže i nova rješenja da bi bili konkurentni za privlačenje stranih investicija i domaće štednje.

Fondovi su, podsjetimo, većinski vlasnici u desetak firmi. U kombinaciji sa državom su većinski u 22 kompanije među kojima su Budvanka i Ulcinjska rivijera, Luka Bar, Kontejnerski terminali, Željeznički prevoz i Infrastruktura, Brodogradilište, „Simo Milošević“, Barska plovidba, Duvanski u stečaju, Montepranzo… U nekoliko firmi fondovi su dominantni vlasnici u kombinaciji sa nekim privatnim investitorima.

Predsjednik KHOV ocjenjuje da portfelj sadašnjih fondova uopšte nije loš, ali i dodaje da bi novi zakonski okvir trebalo da ga poboljša, odnosno unaprijedi a manjinske akcionare da motiviše da dolaze na skupštine akcionara, što godinama ne rade i odlučuju o svojoj imovini.

Otvoreni i zatvoreni

Novi zakon predviđa transformaciju fondova na otvorene i zatvorene.

- To znači da će se dio fonda transformisati u otvoreni u kome će biti likvidni portfelj, odnosno dobrostojeće kompanije u kojima imaju udio. U drugom zatvorenom fondu biće izdvojene nelikvidne investicije. Društva za upravljanje dobiće, recimo, rok od dvije godine da te investicije učine profitabilnom ili ih prodaju – objašnjava Đikanović.

Na pitanje Pobjede koju će to korist donijeti malim i ostalim akcionarima, predsjednik Komisije kaže da će akcionar iz otvorenog fonda u svakom momentu moći da izađe, odnosno proda svoj vaučer ili akcije i da bude isplaćen od menadžera fonda – da ne ide na berzu da prodaje.

- Kada bi se to primijenilo na sadašnju situaciju, po proračunima koje smo radili, svaki vlasnik vaučera u fondovima, ne računajući HLT, u prosjeku bi dobio više oko 71 odsto novca nego da ga proda na berzi. Menadžer fonda, kada zakon stupi na snagu i oni se transformišu o otvorene i zatvorene, dužan će biti da akcionara isplati po sadašnjoj vrijednosti, ali ne akcija na berzi nego portfolija – kaže Đikanović.

On ocjenjuje da će mogućnost akcionarima da izađu iz fonda i budu isplaćeni najkasnije u roku od pet dana pojačati pritisak na društva za upravljanje. To, dodaje on, takođe znači da fond određenu količinu sredstava mora držati u likvidnom obliku, možda i u novcu.

Strah da ne odu akcionari

- Ako, recimo, od 10.000 akcionara fonda na isplatu dođe 2.000, to je jasan signal da nijesu zadovoljni upravljanjem. Akcionarima će to ostaviti i mogućnost izbora. Ako, recimo, jedan fond odbacuje profit osam odsto godišnje, a drugi tri – veoma je vjerovatno da će akcionari preći u onaj koji više zarađuje – ističe predsjednik.

Sadašnje stanje je takvo da društva za upravljanje, odnosno menadžere mnogo ne brine kad neko na berzi proda akcije, jer jedan akcionar izlazi a drugi ulazi a oni upravljaju istom imovinom.

- Kad se usvoji zakon, to će se promijeniti. Neće tada biti većega straha kod menadžera nego da mu akcionari ne izađu iz fonda – ocjenjuje predsjednik Komisije ali i priznaje da potpuno izvjesnih rezultata unaprijed nema ali dodaje da je vizija da se ozdrave kompanije i probudi tržište kapitala.

Otvoreni fond, zato što u svakom momentu akcionar može doći sa zahtjevom da ga isplate a novi da uplate, mora ostvarivati likvidnost koja definiše vlasništvo od 5 do 10 odsto vlasništva u firmi koje na berzi lako može da se proda.

Dobro vrijeme za kupovinu akcija

- Smatram da je sada dobro vrijeme za investiranje, kupovinu akcija – kaže Đikanović odgovarajući na Pobjedinu pitanje. Ne želim, dodaje on, da dajem savjete pa da se neko sjutra „hvata” za njih, ali smatram da je dobro vrijeme za investicije.

Veoma je važno šta očekuje onaj ko ulaže – zaradu do kraja ove godine ili na duži rok. Bilo kako bilo, očekujemo da će novi zakonski okvir podstaći trgovinu – smatra predsjednik KHOV. On dodaje da, ipak, sve zavisi od toga kako će investiciona javnost doživjeti ono što pruža novi okvir.

Spriječili transformacije u AD

- Ne mogu reći da nije bilo špekulativnih radnji u radu fondova ali je Komisija sve što je uočila ili joj je neko ukazao na moguću špekulativnu radnju, procesuirala – kaže Đikanović.

U mnogim slučajevima se, dodaje on, utvrdilo da nije bila nezakonita radnja.

- Veliki broj kontrola završio je mjerama i zabranama a jedan dio je procesuiran državnim organima jer prevazilazi nadležnosti Komisije – kaže Đikanović.

On podsjeća da je jedan slučaj, odnosno pokušaj da se fondovi transformišu u obična akcionarska društva okončan presudom Vrhovnog suda koja je potvrdila odluku Komisije kojom smo to zabranili.

- Drugi slučaj, odnosno pokušaj transformacije fonda u akcionarsko društvo je u proceduri i vjerujem da će ishod biti isti. Očekujemo da i ta odluka Komisije bude potvrđena – ističe Đikanović.

Primijenjene evropske direktive

- U crnogorski zakon o fondovima, koji bi uskoro trebalo da bude usvojen, ugrađene su evropske direktive – kaže predsjednik KHOV-a.

Odgovarajući na primjedbe koje se često čuju ovih dana da je crnogorski zakon prepisan od komšija, predsjednik Komisije kaže da su ovi zakoni u regionu identični a da se od njih crnogorski razlikuje u jednom dijelu.

- Razlikujemo se u načinu kako sadašnje investicione fondove transformisati, bezbolno i efikasno za građane, u nove po evropskim standardima. Jedan dio našeg zakona se bavi time – objašnjava on.

- Hrvatski i zakon Republike Srpske, kaže Đikanović, potpuno su identični. Jedina razlika je u tome što se u jednom kaže akcija, a u drugom dionica. Zakon u Federaciji BiH je takođe isti samo što su „istumbani” članovi – kaže Đikanović dodajući da su svi usaglašeni sa direktivama EU.

Brojka 15

miliona kvadrata zemlje ima Solana, čiji većinski vlasnik je Eurofond koji na berzi vrijedi 13 miliona eura. To pokazuje da berzanska vrijednost akcija ne odražava vrijednost portfolija.

Brojka 240.000

akcionara bilo je nakon masovne vaučerske privatizacije u fondovima. Sada, nakon osam godina, vlasništvo je koncentrisano na 100.000 akcionara

Nakon tri dana vrijedi kao KAP i Luka zajedno

Vijesti / 19.08.2010

Poslije tri dana vrijedi kao KAP i Luka zajedno; Eurofond; Absolute

Jučerašnji dan na tržištu kapitala protekao je u znaku novoosnovanog akcionarskog društva Absolute iz Bara čija vrijednost kapitalizacije na berzi za samo tri dana, nakon što su akcije zvanično listirane na slobodnom tržištu, skoro udesetostručena na čak 43.12 miliona eura. Na Montenegro berzi je juče prodato 155.000 akcija Absoluta za 151,9 hiljada eura po prosječnoj cijeni od 98 centi koja je skoro deset puta veća od nominalne vrijednosti jedne akcije koja iznosi 10 centi.

Prema jučerašnjim cijenama akcija barska firma na berzi vrijedi koliko Luka Bar i Kombinat aluminijuma zajedno a mnogo je vrijednija i od kompanija kao što su nikšićka Trebjesa ili Kontejnerski terminal iz Bara.

Kupoprodaja akcija Absoluta je obavljena između kastodi odjeljenja Hipo alpe adria banke i Podgoričkog brokera, brokerske kuće pod kontrolom ljudi okupljenih oko Eurofonda na čelu sa Boišom Šotrom, direktorom menadžment firme Euroinvest.

Tek što je zaključen jučerašnji radni dan na berzi Global broker diler, predstavnik oko osam odsto akcionara Eurofonda, zatražio je od Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) da privremeno zaustavi saldiranje navedene transakcije, provjeri o čemu se radi i utvrdi da li je akcije nove firme po naduvanim cijenama eventualno kupovao Eurofond.

Član Komisije za hartije od vrijednosti Draško Malbaški potvrdio je “Vijestima” da zahtjev za blokadu transakcije potpisao direktor Globala Saša Sajko.

Manjinski akcionari Eurofonda skoro čitavu godinu nezadovoljni su zbog obezvrijeđivanja imovine i velikog pada cijena akcija Eurofonda na berzi, i pribojavaju se daljeg prelivanja imovine iz fonda u privatne džepove povezanih firmi i lica.

Procijenjena vrijednost firme Absolute je oko 4,4 miliona eura, a formalno većinski vlasnik je totalno nepoznata of šor firma Balkan Investment Menagement Limited sa Kajmanskih ostrva. Suvlasnici u tom društvu su Vlatko Aprcović, bosanski biznismen Zijad Blekić i Bećir Perazić i svi oni participiraju u nekoliko povezanih firmi sa Eurofondom, kojeg kontroliše biznismen Veselin Barović.

Provjerama transakcija Eurofonda, na domaćem i bosansko -hergovačkom tržištu, proteklu godinu se bavila i Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV), ali svoju istragu još nije okončala niti u posljednje vrijeme ima najava da li će se to uskoro desiti.

Ostala je sumnja da je prošle godine nakon što je Eurofond prodao akcije Elektroprivrede Crne Gore za 44,4 miliona eura više od 10 miliona eura iznijeto u Bosnu i uloženo u sumnjive i visokorizične projekte.

“Vijesti” su u nastavcima pisale o sumnjivim kupovinama akcija Elektrogrupe DD Jajce čije akcije je Eurofond plaćao po cijenama čak 38 puta višim od nominale. Manjinski akcionari Eurofonda nikada nijesu saznali od koga su zapravo kupovane akcije te kompanije, kao i akcije poljoprivredne firme Zadrugar DD Jajce.

Većina članova KHOV-a juče je bilo na godišnjem odmoru tako da će se u novoj spornoj transakciji najvjerovatnije raspravljati tek u narednim danima.

Predstavnici Global bloker dilera, podsjetimo, nedavno su se na vanrednoj skupštini akcionara Eurofonda otvoreno usprotivili investicionom programu uprave fonda da nastavi sa daljim investicijama u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje je u planu gradnja tri hidroelektrane.

Već tri mjeseca nema izvještaja Eurofonda

Zvanični pregledi o potfelju Eurofonda već tri mjeseca se ne objavljaju na sajtu NEX Montenegro berze kao što je to slučaj sa ostalih pet fondova nastalim u vrijeme vaučerske privatizacije.

Kupoprodaja akcija po naduvanim cijenama godinama je bila specijalnost biznismena okupljenih oko Eurofonda, posebno u vrijeme investicionog buma u Crnoj Gori. Akcijama Izbora Bar u stečaju, Solane Bajo Sekulić u stečaju, Bjelasica rade, HTP Mimoza, ali i akcijama nekoliko firmi koje su u međuvremenu likvidirane, tokom 2007. godine, trgovalo se po rekordnim cijenama.

 

Barović hoće da gradi tri elektrane u Bosni

Vijesti / 13.07.2010

Veselin Barović, Boiša Šotra; Eurofond; Elektrogrupa DD Jajce (ELGJR)

 

ČELNICI EUROFONDA SPREMAJU NOVE „INVESTICIJE“ REGULATOR JOŠ ISTRAŽUJE SUMNJIVE TRANSAKCIJE

Dok Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) više od od godinu istražuje sumnjive transakcije Eurofonda obavljene sredinom prošle godine na domaćem i bosansko-hercegovačkom tržištu između nekoliko povezanih lica, biznismeni Veselin Barović i Boiša Šotra, koji kontrolišu Eurofond, sa partnerima iz susjedne BIH pripremaju nove „investicije“ u Elektrogrupu DD Jajce, poljoprivredno-stočarsku firmu Zagrugar DD Jajce i Remontmontažu iz Tuzle.

Prema predlogu godišnjeg plana i programu investicione politike Eurofonda za ovu godinu, o kojem bi akcionari trebalo da se izjasne na predstojećoj Skupštini akcionara zakazanoj za 27. jul, menadžment sada navodi izgradnju čak nekoliko hidrocentrala u susjednoj Bosni.

Inače, najveći dio od 44 miliona eura prihodovanih prošle godine od prodaje akcija Elektroprivrede Crne Gore, Eurofond je “uložio” u kupovinu akcija kompanije Elektrogrupa DD Jajce, gdje je stečeno 42,68 odsto akcija, 20 odsto akcija poljoprivredne firme Zadrugar DD Jajce, kao i za kupovinu nekoliko nekretnina na crnogorskom primorju (oko sedam miliona eura).

Ove transakcije obavljene su između povezanih lica, što navodi na sumnju da je novac izvlačen u privatne džepove, a na štetu fonda i akcionara. Komisija, iako odavno istražuje ovaj slučaj, još nije donijela bilo kakvo rješenje.

Skoro pola godine za ove investicije nijesu ni znali manjinski akcionari Eurofonda, da bi u prvom kvartalu 2010. godine bosanski mediji detaljno pisali o nekoliko zatvaranja, a potom i otvaranju gradilišta Elektrogrupe Jajce koja na rijeci Vrbas gradi HE „Voljevac“.

- Uvidjevši hidropotencijale, mogućnost iskorišćavanja vjetra i sunca, Eurofond je u BIH kupovao akcije firmi iz energetskog sektora. Tako je stekao značajne udjele u Elektrogrupi, a kupovinom akcija Zadrugara, stekao je učešće u firmi koja raspolaže značajnim zemljištem koje se nalazi u okruženju budućih hidrocentrala. Elektrogrupa je investitor gradnje hidrocentrale, čiji je završetak planiran za 31. avgust 2010. godine. Nakon završetka te hidrocentrale planirana je izgradnja još dvije hidrocentrale. Buduća strategija fonda jeste da ulaže u hidroenergetski sistem u BiH, gdje Vlada Federacije BIH napravila elaborat pod nazivom Prioriteti razvoja hidroenergetskog potencijala BIH. Eurofond će ulagati kroz kupovinu akcija, a ukoliko omogući novi zakonski okvir (nakon izglasavanja novog Zakona o investicionim fondovima), Eurofond će učestvovati i na tenderima. Već je potpisan ugovor sa Elektroprivredom BIH o isporuci struje nakon završetka izgradnje. Takođe je važno napomenuti da već postoje interesovanja određenih investitora o kupovini hidrocentrala kad se završe ali, ipak, je prije toga neophodno sagledati da li će više dobiti biti od prodaje vlasničkog udjela u Elektrigrupi ili od prihoda koji se mogu ostvariti njihovim radom – navodi se, između ostalog, u Godišnjem planu i investicionom programu Eurofonda za 2010. u koji su “Vijesti” imale uvud.

U Godišnjem planu se podsjeća da je fond u BIH kupio akcije Remontmontaže, akcionarskog društva koje “koje je postalo lider u servisiranju termocentrala, hidrocentrala. rudnika, a i u obezbjeđivanju sredstava neophodnih za obavljanje datih poslova”.

- Takođe, investicioni plan fonda i u ovom slučaju ide ka tome da se nastavi kupovina akcija ovog društva na tržištu kapitala jer su podcijenjene na berzi kao rezultat trenutne ekonomske krize – tvrde menadžeri Eurofonda.

Način upravljanja fonda u narednom periodu se usmjerava prema procentualno najviše koncetrisanim firmama iz potfelja gdje fond ima većinsko vlasništvo. To su Solana “Bajo Sekulić”, Bjelasica Rada, Izbor iz Bara, ali i prema firmama sa područja BIH u kojima fond, kako napominju, “namjerava da kroz buduće kupovine akcija na tržištu postane većinski vlasnik”.

- Što se tiče Solane “Bajo Sekulić”, u toku je montiranje savremene linije za pakovanje soli od 250 gr, 500 gr i 1 kg. Isto tako proizvodi su već veoma zastupljeni na domaćem tržištu mada postoje indicije da će se proizvodi uskoro naći i u zemljama u regionu. Isto tako, fond zajedno sa rukovodstvom Solane “Bajo Sekulić” radi na tome da to preduzeće uskoro izađe iz stečaja. Fond je do sada kroz dokapitalizacije u Solanu investirao značajna novčana sredstva koja su pomogla u razvoju i osavremenjavanju proizvodnih kapaciteta, povećanje produktivnosti i efikasnosti poslovanja. Pored proizvoda koji su zastupljeni na prehrambenom tržištu, Solana posjeduje atraktivne zemljišne površine za koje su interesovanje pokazali strani investitori. Solana se prostire na cca 15 miliona m2 od kojih su bar cca 12 miliona m2 pogodni za izgradnju turističko – rekreacionih kompleksa kao i sve popularnijih golf terena, što je predviđeno Master planom razvoja turizma Crne Gore.

Naravno, pored napora na pronalaženju strateškog partnera sa kojim bi se realizovali investicioni planovi, postoji i zainteresovanost kupaca za prodaju paketa akcija- navodi se u programu ovogodišnjih investicija.

Sljedeća kompanija u kojoj fond ima većinsko vlasništvo je Bjelasica Rada sa 78.8 odsto. U ovo preduzeće je fond u nekoliko proteklih godina kroz procese dokapitalizacije uložio oko pet miliona eura sa ciljem da mineralna voda “postane prepoznatljiv brend kako u zemlji, tako i u užem i širem regionu”.

- Ističemo da je da je probni kontejner mineralne vode iz Bjelasice Rade poslat u Maleziju. Poslovna strategija Eurofonda u ovoj godini je sadržana u tome da se nastavi sa daljim direktnim ulaganjem (u zavisnosti od raspoloživih sredstava) kako bi se obezbijedilo što bolje pozicioniranje na domaćem i na stranom tržištu- navodi se u Godišnjem planu za 2010. godinu.

Kako je Izbor Bar ključna kompanija u portfoliju Eurofonda, strategija menadžmenta je usmjerena na zadržavanju tih akcija u portfoliju i razmatranje mogućnosti za povećanje vrijednosti imovine.

Citirani dokument menadžeri fonda su pisali imajući u vidu da se on donosi u vrijeme globalne ekonomske krize, i predviđanja su da će kriza potrajati do 2011. godine.

Investiciona politika i buduća strategija fonda “biće usmjerena na prodaju akcija preduzeća u kojima fond nema većinsko vlasništvo”.
- Isto tako prodajom akcija preduzeća u kojima fond nema većinsko vlasništvo stekao bi se kapital koji bi se mogao koristiti u druge poslovne poduhvate i ulaganje u nekretnine i akcije firmi u zemlji i inostranstvu. Na taj način fond želi da svu svoju pažnju usmjeri na nekih 10-tak firmi iz svog portfolija – navodi se u dokumentu.

Prema tome, naša buduća strategija u Jugopetrolu , biće i dalje vezana za praćenje poslovanja i na forsiranje što boljih poslovnih rezultata, kako bi se ostvarivali što veći prihodi po osnovu isplate dividendi.

Strategija fonda kada su u pitanju 3,68 odsto akcija HTP Budvanska rivijera vezana je za praćenje poslovanja tog preduzeća i ”sagledavanje mogućnosti prodaje akcija u paketu sa prodajom državnog kapitala”. Ranije su fondovi pokrenuli predlog da se izvrši segmentacija Budvanske rivijere i da na primjer privatni fondovi dobiju hotel ili neki drugi ugostiteljski objekat kojim bi oni zajedno upravljali. Ta ideja, međutim, nije zaživjela.

Strategija fonda je usmjerena na zadržavanje akcija Prenosa AD koje posjeduje do raspisivanja tendera o prodaji tih akcija.

Vrijednost fonda na početku 2010. godine iznosila je 72,3 miliona eura i u ovoj godini menadžeri očekuju, kako navode, „skromni rast od 4 do 7 odsto“.

Šta će Udruženje investitora

Dobro uigrana grupa biznismena sa oko 33 odsto akcija, dobrim dijelom obezbijeđenih posredstvom velikog broja datih ponomoćja, godinama kontrolišu vrijednu imovinu čitavog Eurofonda.

Najveća enigma je da li će se predstavnici Udruženja privatnih investitora (UPI), inače, kritički nastrojeni prema dosadašnjem vođenju svih šest fondova, a uopšte pojaviti na predstojećoj skupštini Eurofonda.

Oni su, naime, u posljednji čas nedavno odustali od učešća na redovnoj skupštini tog fonda koja je održana 22. juna. Razlog za to bio je ponuđeni tekst sporazuma sa upravom fonda u vezi sa daljim aktivnostima. Taj sporazum, međutim, još nije potpisan.

Revoltirani načinom i brzinom trošenja novca prihodovanog od prodaje akcija EPC,G prošle godine članovi UPI-a su razmišljali svojevremeno da predlože promjenu naziva Eurofonda u „Centofond“!. To sada više niko ne pominje.

Od koga su kupovali akcije po naduvanim cijenama?

Sjedišta obje firme, Elektrogrupa i Zadrugar, nalaze se u Ulici Hrvoja Vukčića Hrvatinića u Jajcu, na brojevima 55 i 78.

Eurofond je stekao ukupno 42,68 odsto vlasništva Elektrogrupe Jajce i 20 odsto akcija Zadrugara. Do tih informacija nije se moglo doći lako, jer je vlasništvo Eurofonda u ovim kompanijama sakriveno iza kastodi računa Hipo alpe adria banke iz Mostara.

Manjinski akcionari Eurofonda, čije akcije su na berzama tokom druge polovine prošle godine konstatno gubile na vrijednosti, sa velikim zakašnjenjem su saznali da djelatnost Elektrogrupe Jajce nije proizvodnja struje niti energetika, već “posredništvo u prodaji raznovrsnih proizvoda”.

Nominalna vrijednost jedne akcije Elektrogrupe je 10 konvertibilnih maraka (oko pet eura), a Eurofond je akcije te firme kupovao po cijenama 38 puta većim od nominale, oko 380 maraka (oko 190 eura). Javnosti je i dalje zvanično nepoznanica od koga je Eurofond kupio akcije 38 puta skuplje od nominalne cijene. Djelatnost Zadrugara, druge firme u koju je Eurofond “investirao”, je “uzgoj usjeva i uzgoj stoke-mješovita proizvodnja”.

Pretpostavlja se da du gazde Eurofonda akcije kupovale od samih sebe i pivezanih lica, kako bi izvukli novac dobijed od prodaje akcija EPCG.