Oznaka: veselin barović

Prva banka tuži Eurofond jer nije vratio tuđi kredit

vijesti.me / 17.01.2013.
Milo Đukanović i Veselin Barović

foto: Boris Pejović

Poslije tužbe Eurofonda protiv Prve banke kojom se traži povraćaj 1,56 miliona eura novca, uslijedila je pred Privrednim sudom kontratužba banke Mila i Aca Đukanović

U Privrednom sudu juče su u parnici koja se vodi po tužbi Prve banke protiv Eurofonda, u svojstvu svjedoka dali izjave bivši i sadašnji činovnici banke Predrag Drecun (sada direktor First Financial bank), Niko Nikčević i Avdo Muratović,kao i direktor Eurofonda Boiša Šotra.Zbog navodno neuručenih poziva Drecun, Nikčević i Muratović, u više navrata do sada, nijesu se pojavljivali kao svjedoci odbrane u parnici pred Osnovnim sudom, gdje je Eurofond tužbom ustao protiv Prve banke, zato što im je, prije dvije godine, banka pod čudnim okolnostima skinula novac sa računa.

Poslije tužbe Eurofonda protiv Prve banke kojom se traži povraćaj 1,56 miliona eura novca (sa kamatama dug je danas 1,8 miliona), uslijedila je pred Privrednim sudom kontratužba banke Mila i Aca Đukanovića zbog neispunjenja Protokola potpisanog 2. septembra 2009. godine sa Eurofondom, kojim je bio predviđen povratak kredita za više fizičkih lica kojima je ovaj fond bio žirant.

Kome je Eurofond bio žirant

 

Poslije prodaje akcija Elektroprivrede Crne Gore iz portfelja Eurofonda u septembru 2009. Eurofond je ispunio prve tri tačke protokola i vratio kreditne obaveze Gorana Kažića, Rada Živkovića i izvjesnog Živanovića, na način što je otkupio od banke nekretnine, položene kao sredstvo obezbjeđenja njihovih kredita.Problem je, međutim, nastao što Eurofond nije izmirio kreditne obaveze za još tri fizička lica Veselina Barovića (akcionara Eurofonda), Miloša Drizića i Rajka Mihovića, koji su se zadužili u Prvoj, kupili plac na primorju, ali kredit nijesu vratili.Prema zapisniku sa jučerašnje rasprave u Privrednom sudu, u koji su “Vijesti” imale uvid, Drecun je rekao da je za direktora te banke imenovan u avgustu, neposredno prije zaključenja protokola sa Eurofondom, te da je njegovom zaključenju prethodio sastanak Nika Nikčevića, (direktora za kredite privredi i stanovništvu) sa tuženim fondom, Veselinom Barovićem i drugim licima povezanim sa Eurofondom i Barovićem.“Na tom sastanku je postignut dogovor na koji način da se izmire kreditne obaveze prema Prvoj banci koje su iznosile oko 20 miliona eura”, objasnio je Drecun. Prema njegovim riječima, tačkom 4 protokola bilo je definisano da se ostatak duga od 5,68 miliona eura uplati na način što će Eurofond platiti banci 1,6 miliona eura a kreditnim zaduženjem od oko 4,1 milion eura isplatiti ostatak duga.Vezano za realizaciju predmetnog protokola 31. decembra 2009. Drecun je obavio razgovor sa Barovićem koji mu je tom prilikom rekao da nije saglasan da se tačka 4 protokola realizuje na način kako je to definisano jer je smatrao da ove tačke protokola treba preciznije definisati uz nove uslove.Nakon toga, kako je Drecun dalje dodao, nije uspio “da stupi u kontakt sa Barovićem budući da mu se nije javljao na telefonske pozive”.“Pokušao sam da realizaciju protokola dogovorim sa Šotrom koji mi je u međusobnoj komunikaciji rekao da nije ovlašćen da izvrši obaveze preuzete protokolom”, istakao je Drecun.

Da li je Prva mogla da daje kredite

 

Advokat Eurofonda Milan Vujošević pitao je Drecuna da se izjasni da li je Prva banka sa računa Eurofonda izvršila prenos oko 1,5 milion eura, a on mu je odgovorio “da je pravna služba tužioca upozorila kreditni sektor nakon dužeg protoka vremena od zaključenja protokola, da se navedena sredstva rezervišu kao obezbjeđenje realizacije protokola”.Vujošević je pitao Drecuna i da li je Prva banka 2. septembra 2009. kada je zaključen protokol, a imajući u vidi mjere Centralne banke prema toj finansijskoj instituciji, “bila u mogućnosti da odobri kredit na koji se obavezala protokolom”.Drecun je odgovorio da su u to vrijeme bile na snazi mjere CBCG kojima je bilo zabranjeno davanje novih kredita, dok “refinansiranje i reprogramiranje, što je konkretni slučaj, nije bilo zabranjeno”.Advokat Eurofonda pitao je svjedoka Nika Nikčevića da li je Prva banka samoinicajativno preuzela sredstva Eurofonda definisana tačkom 4a Protokola, a tek onda ponudila tuženom kredit iz tačke 4b protokola? Nikčević je odgovorio da je kredit odobren “odmah nakon što je bord direktora o tome donio odluku i da je u momentu preuzimanja novca Eurofonda kredit bio u funkciji”.Direktor Eurofonda Boiša Šotra kazao je pred sudom da do potpune realizacije protokola nije došlo, a posebno u dijelu odobravanja kredita Eurofondu, budući da su u tom periodu bile na snazi mjere CBCG prema Prvoj banci, shodno kojim tužilac nije bio ovlašćen da odobrava kredite.“S toga smatram da je tužilac, iako Eurofondu nije odobrio kredit, nezakonito prenio sredstva sa njegovog deviznog računa u iznosu od oko 1,6 miliona eura, a prenos ovih sredstava je izvršio nakon roka od dvije godine od potpisivanja protokola i nakon dospijeća obaveza od strane Poreske uprave koje je imao Eurofond”, naveo je Šotra.On smatra da je Prva banka nezakonito prenijela sredstva Eurofonda zbog čega je pred sudom pokrenut postupak radi njihovog povraćaja.Šotra je kazao da ga je Petrašin Kasalica, službenik Prve banke nakon protoka dvije godine od zaključenja protokola, i nakon što je Prva banka uzela novac sa računa Eurofonda, pozvao da potpiše Ugovor o kreditu, što direktor Eurofonda nije prihvatio. Kasalica je u tom periodu bio rukovodilac pravne službe Prve banke, zbog čega je sutkinja Popović uvažila zahtjev advokatice Prve banke Ksenije Franović, odložila ročište i najavila saslušanje Kasalice, u svojstvu svjedoka, za 13. februara.

Krivične prijave još čekaju na tužioca

 

 Iz Eurofonda optužuju Prvu banku, koju kontrolišu braća biznismen i novi/stari premijer, da nije postupila prema izvršnom nalogu CBCG i zaključku Poreske uprave (PU) i dozvolila ovom fondu da prije dvije godine plati poresku obavezu.Prema zaključku Poreske uprave, radi se o iznosu od 1,08 miliona eura. Zbog neplaćanja poreske obaveze 2010. godine, dug Eurofonda Poreskoj upravi se svake godine povećava, a za to iz fonda direktno optužuju Prvu banku i monetarne vlasti koje su se proglasile nenadležnim da riješe njihov problem. Eurofond je prije nekoliko mjeseci podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog “zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi” protiv bivšeg izvršnog direktora Prve banke Predraga Drecuna, službenika te banke Milorada Pavleka i bivšeg guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića, koji je u međuvremenu postao ministar finansija.

Barović podnio prijavu protiv Prve banke i Žugića

vijesti.me / 01.11.2012.

Foto: arhiva “Vijesti”

Eurofond se žalio Osnovnom državnom tužilaštvu jer banka koju kontrolišu Đukanovići nije dozvolila da od svojih 1,56 miliona plati porez, a CBCG nije reagovala Fond zajedničkog ulaganja Eurofond podnio je juče Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog “zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi” protiv bivšeg izvršnog direktora Prve banke Predraga Drecuna, službenika te banke Milorada Pavleka i guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića.

Iz Eurofonda optužuju Prvu banku, koju kontrolišu braća, biznismen i predsjednik DPS-a Aco i Milo Đukanović, da nije postupila prema izvršnom nalogu CBCG i prema zaključku Poreske uprave (PU) i dozvolila ovom fondu da prije dvije godine plati poresku obavezu, prema zaključku Poreske uprave, u iznosu od 1.086.402 eura

Iz Eurofonda, prema prijavi, tvrde da su na svom deviznom računu kod Prve banke 23. oktobra 2006. imali ukupno 1.565.207 eura, ali da banka nije izvršila nalog o prinudnoj naplati poreza. Eurofondom niz godina gazduje nekoliko povezanih lica, među kojima glavnu riječ vode biznismen Veselin Barović, direktor društva za upravljanje Boiša Šotra i njihov poslovni partner iz BiH Zijad Blekić.

“Nesumnjivo se može konstatovati da su ovlašćena lica Prve banke u potpunosti ignorisala izvršne naloge CBCG zasnovane na Zakonu o izvršnom postupku i odgovarajućoj odluci CBCG. Ovlašćenim licima CBCG jasno je da se radi o nezakonitom postupku Prve banke, jer je u pitanju jedinstven slučaj nepoštovanja naloga CBCG u sprovođenju postupka izvršenja, odnosno, prinudne naplate po zahtjevu PU. CBCG nije željela da primijeni ovlašćenja i da podnosiocu prijave povrati nezakonito oduzeti novac, već se oglasila nenadležnom, tako da je podnosilac prijave upućen da u sudskom postupku ostvari prava na povraćaj iznosa”, piše, između ostalog, u prijavi Eurofonda juče podnijetoj tužiocu.

Podnosilac prijave ističe da ponašanje Prve banke “predstavlja najgrublje kršenje ustavnih i zakonskih normi”.

Udarac za Barovića, SDP i opozicija izglasali plan za Solanu

vijesti.me / 26.7.2012.

Solana sad mora da živi od prerade soli, a jedini turizam je posmatranje ptica u zaštićenoj zoni

Skupština je usvojila Odluku o dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, u dijelu koji se odnosi na lokalitet ulcinjske Solane.

Ta odluka je usvojena glasovima poslanika opozicije i Socijaldemokratske partije.

Prethodno je predstavnik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković ocijenio da je Odluka neustavna i pozvao poslanike da glasaju protiv.

 

Izmjenu plana, kojim se Solani vraća zaštićeni status i namjena prerada soli, je pripremila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, a potpisali su ga poslanici Branko Radulović, Genci Nimanbegu, Kemal Purišić, Mehmet Bardhi, Neven Gošović i Radojica Živković.

Zemljište Solane je izmjenama prostornog plana 2008. postalo građevinsko, sa mogućnosti izgradnje turističkog naselje na parceli od 15 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže.Izmjene plana znače da Solana mora da živi od prerade soli, a jedini turizam je posmatranje ptica u zaštićenoj zoni.To je definitvno udar za Eurofond Veselina Barovića i društvo oko njega, koji su planirali da se prodajom zemljišta Solane obogate. Oko trećinu procijenjene vrijednosti imovine Eurofonda čini upravo Solana.S obzirom da su izmjene plana ranije podržali poslanici svih opozicionih stranaka, kao i Bošnjačke stranke i albanskih partija, za izglasavanje su bili potrebni glasovi poslanika SDP-a koji su to ranije najavljivali.

 

MANS: Pobjeda građana UlcinjaSkupštinska Odluka o dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, kojom je predviđeno da se zemljište ulcinjske Solane odredi kao zaštićeno područje, još jedna je pobjeda građana, prvenstveno Ulcinja, u borbi za svoja prava i pravdu, smatraju u MANS-u.

“Smatramo da je pokušaj da se Solana “budvanizuje” uspješno spiječen i na to treba da je ponosan svaki građanin, prije svega Ulcinja, ali i Crne Gore, jer su nažalost u Crnoj Gori i dalje rijetki primjeri, poput Valdanosa i Solane, kada se preventivno djelovalo i uspjela spriječiti devastacija prostora”, kaže se u saopštenju MANS-a dostavljenom agenciji MINA.

Navodi se da je odbrana solila od građevinskih mašina i pobjeda radnika Solane koji se nalaze u stečaju, jer omogućava nastavak života njihove fabrike i bolje izglede za egzistenciju njihovih porodica.”Smatramo da je pokušaj da se Solana “budvanizuje” uspješno spiječen i na to treba da je ponosan svaki građanin, prije svega Ulcinja, ali i Crne Gore, jer su nažalost u Crnoj Gori i dalje rijetki primjeri, poput Valdanosa i Solane”Slučajevi Valdanos i Solana predstavljaju i dokaz da pritisak i pružanje otpora tajkunima i sa njima povezanih funkcionera u Vladi i ostalim državnim institucijama daje rezultate i da može dovesti do konkretne promjene u javnom interesu”, ocjenjuje se u saopštenju.

Ukazuje se da je promjenom Prostornog plana Crne Gore na inicijativu MANS-a, područje Solane vraćeno pod poseban režim zaštite kao spomenik prirode.

“Ovaj status je prethodno Solana izgubila nakon javne rasprave u kabinetu tadašnjeg ministra urbanizma Branimira Gvozdenovića, kada su preko noći ulcinjska solila izbrisana sa liste spomenika prirode. Time je otvoren prostor za (Veselina) Barovića i Eurofond da kompletno područje betoniraju ili ga prodaju za ogromnu sumu novca, što su u nekoliko navrata ove godine i pokušavali”, kaže se u saopštenju MANS-a.

Podsjeća se da je MANS 2008. godine kada je usvajan Prostorni plan ukazivao na činjenicu da se takvim promjenama ozbiljno šteti javni interes, da se proizvodnja soli kao bitnog resursa za ulcinjsku regiju praktično gasi, da će radnici i njihove porodice zbog toga ostati bez posla, a Ulcinj bez vrijednog dragulja turističke ponude.

“Nažalost, to tada nije bilo dovoljno Vladi i Skupštini, već je Prostorni planom bio stvoren prostor da se Barović značajno okoristi od kupovine ulcinjske Solane”, kaže se u saopštenju.

U MANS-u ukazuju da je bilo potrebno četiri godine da Skupština shvati ozbiljnost grešaka koje su napravljene 2008. godine, i to nakon što je, kako su kazali, ulcinjska Solana udruženim djelovanjem Vlade i Barovića, praktično “bačena na koljena, a proizvodnja soli desetkovana”.

“Želimo da vjerujemo da je priča o ulcinjskim solilima završena što se tiče građevinskih apetita Barovića i njemu sličnih i da će se naći
rješenje za održivu valorizaciju Solane, a koja neće uključivati bezočno betoniranje radi sticanja brzog, jednokratnog profita”, navodi se u saopštenju.