Oznaka: zijad blekić

Barović podnio prijavu protiv Prve banke i Žugića

vijesti.me / 01.11.2012.

Foto: arhiva “Vijesti”

Eurofond se žalio Osnovnom državnom tužilaštvu jer banka koju kontrolišu Đukanovići nije dozvolila da od svojih 1,56 miliona plati porez, a CBCG nije reagovala Fond zajedničkog ulaganja Eurofond podnio je juče Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog “zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi” protiv bivšeg izvršnog direktora Prve banke Predraga Drecuna, službenika te banke Milorada Pavleka i guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića.

Iz Eurofonda optužuju Prvu banku, koju kontrolišu braća, biznismen i predsjednik DPS-a Aco i Milo Đukanović, da nije postupila prema izvršnom nalogu CBCG i prema zaključku Poreske uprave (PU) i dozvolila ovom fondu da prije dvije godine plati poresku obavezu, prema zaključku Poreske uprave, u iznosu od 1.086.402 eura

Iz Eurofonda, prema prijavi, tvrde da su na svom deviznom računu kod Prve banke 23. oktobra 2006. imali ukupno 1.565.207 eura, ali da banka nije izvršila nalog o prinudnoj naplati poreza. Eurofondom niz godina gazduje nekoliko povezanih lica, među kojima glavnu riječ vode biznismen Veselin Barović, direktor društva za upravljanje Boiša Šotra i njihov poslovni partner iz BiH Zijad Blekić.

“Nesumnjivo se može konstatovati da su ovlašćena lica Prve banke u potpunosti ignorisala izvršne naloge CBCG zasnovane na Zakonu o izvršnom postupku i odgovarajućoj odluci CBCG. Ovlašćenim licima CBCG jasno je da se radi o nezakonitom postupku Prve banke, jer je u pitanju jedinstven slučaj nepoštovanja naloga CBCG u sprovođenju postupka izvršenja, odnosno, prinudne naplate po zahtjevu PU. CBCG nije željela da primijeni ovlašćenja i da podnosiocu prijave povrati nezakonito oduzeti novac, već se oglasila nenadležnom, tako da je podnosilac prijave upućen da u sudskom postupku ostvari prava na povraćaj iznosa”, piše, između ostalog, u prijavi Eurofonda juče podnijetoj tužiocu.

Podnosilac prijave ističe da ponašanje Prve banke “predstavlja najgrublje kršenje ustavnih i zakonskih normi”.

Hrkač i Ivanišević, dva oka u glavi ?

Dani bh / 22.06.2012.

Na skupštini Bosnalijeka održanoj prošle subote svi prisutni su primijetili podršku koju je predstavniku Vlade FBiH davao Aleksandar Hrkač! Sjećate se, to je onaj lik kojeg bije glas da je upleten u brojne malverzacije na ovdašnjem tržištu kapitala. Ova podrška je, među prisutnim, protumačena kao pokušaj popravljanja poslovne reputacije Hrkača, inače osobe koja je glavni pijun u kriminalnoj hobotnici koja vlada na tržištu kapitala u Federaciji. Podsjećamo, Skupština Bosnalijeka je okončana (ne)očekivanim nedostatkom glasova za smjenu Nadzornog odbora od koga je Vlada FBiH očekivala da smijeni direktora Bosnalijeka Edina Arslanagića.

Dani su već pisali o “strateškim” namjerama grupacije koja pomoću novog zakona o fondovima, kojeg priprema SDP-ov guru Marin Ivanišević, pokušava preuzeti zdravi dio privrede u FBIH s novcem iz Crne Gore. U skraćenoj verziji preuzimanje bi se moglo opisati kao obezvređivanje ciljanih dionica pomoću novog zakona, te ubacivanje 100 miliona KM iz Crne Gore putem banke iz Lihtenštajna, a koji će biti dovoljni za kupovinu čak 20-tak kompanija?! Na ovim transakcijama, osim preuzimanja firmi, Hrkač planira na uloženih 14 miliona KM zaraditi 29 miliona KM.

Koliko je naše tržište “pokriveno” ovom grupacijom najbolji je pokazatelj Komisija za vrijednosne papire u FBiH. Uposlenici Komisije krajem prošle godine odlaze u nadzor investicijskom fondu Herbos. Početkom ove godine sastavljaju izvještaj o krivičnim djelima koja su počinjena, izvještaj koji na 25 stranica detaljno opisuje kako je Hrkač došao do vlasništva u Herbosu i kako je napravio društvu višemilionsku štetu a sebi priskrbio odgovarajuću dobit. Elektro grupa Jajce, Rudnik mrkog uglja Kamengrad Sanski Most i Rudnik mrkog uglja Banovići su tri kompanije koje su obuhvaćene izvještajem i na kojima je dokazano da je Hrkač svoje dionice prodavao Herbosu po cijenama koje su oštetile fond a njemu donijele dobit.
Elektro grupa Jajce je kompanija koja je osnovana 2008. godine za milion KM, Hrkač Aleksandar je osnivač sa 76,80% a Benson Holdings Split sa 23,20% učešća. Osnovna djelatnost kompanije trebala je biti proizvodnja hidro elektrana i prodaja električne energije. Godinu dana poslije fond Herbos kupuje samo 2% firme za cijenu od 753.480 KM, prodavac je naravno Hrkač. U to vrijeme, kao ni tri godine poslije, kompanija ne posluje. Drugim riječima, kompanija koja u vrijeme ulaganja nema nijednu licencu za rad, niti je bilo izvjesno da će je imati, preplaćena je najmanje 35 puta!

Pored iscrpnog izvještaja o malverzacija, trgovini dionicama između povezanih lica i pribavljanju imovinske koristi Komisija glasanjem odlučuje da nema protivzakonitih elemenata u cijelom slučaju. Zašto Komisija zatvara oči pred dokazanim kriminalom? Odgovor bi trebalo tražiti u prilično bizarnim rečenicama, no tako važnim za ovu priču: predsjednik komisije Hasan Ćelam je u kumstvu sa Zijadom Blekićem?! A kum nije dugme. O vezama Blekića, Fahrudina Radončića i Veska Barovića već smo pisali. Kao pokušaj popravljanja poslovne reputacije Blekića, jedne dnevne novine (nagradno pitanje glasi: koje?) objavljuje priču na dvije stranice o uspješnih 10 godina postojanja brokerske kuće Eurohaus. Pored hvalospjeva koji su nakićeni, autori “zaboravljaju” pogledati u finansijske izvještaje Eurohausa, u kojima stoji da je uspješni biznismen Zijad Blekić u posljednje 4 godine uspio napraviti gubitak od 5,16 miliona KM?! (A.Ž.)

Ivaniševićeva strategija za Blekića i Hrkača

bhdani / 13.07.2012

Koordinaciona grupa za izradu strategije razvoja finansijskih tržišta završila je sa radom i pripremila dokument pod nazivom finalni nacrt „Strategija razvoja finansijskih tržišta u Federaciji BIH za period 2012-2021. godina“. To je dokument o kojem su Dani već pisali kao pripremi za pljačku ono malo zdrave privrede što je ostalo u FBIH.

Zadnje poglavlje Strategije govori o Investicionim fondovima i omogućavanju da promjene oblike. Pretvaranje trenutnih zatvorenih fondova u otvorene, bez korektiva koji bi onemogućili Aleksandra Hrkača da podnese zahtjev za otkupom svojih udjela, dovodi do sloma tržišta u FBIH i višemilionske dobiti za Hrkača. Osim promjene oblika fondova, SDP-ov guru za finansije Marin Ivanišević ispunio je još jednu želju Aleksandra Hrkača. Pod tačkom d. Stoji: „Omogućavanje investicionim fondovima da se mogu zaduživati kod finansijskih institucija za kupovinu vrijednosnih papira“. Posmatrano sa strane, ta tačka je nepotrebna, jer niti će koja banka dati kredit za kupovinu dionica, niti će kojem fondu pasti na pamet da uzme kredit da bi investirao na ovakvo tržište u krizi. Jedini koji ima koristi je, opet, Aleksandar Hrkač. Dva fonda koji su pod njegovom kontrolom natjerati će da uzmu kredite u Lihtenštajnu, novac koji je iz Crne Gore plasira Hrkač, kolateral za kredite u ovom slučaju dionice procjenjuje opet Hrkač. U praksi to može izgledati ovako, fond založi 200.000 dionica Bosnalijeka trenutne tržišne vrijednosti od oko 2.300.000 KM, na tu vrijednost u Lihtenštajnu se odobrava kredit od 575.000 KM. Obzirom da je veoma vjerovatno da će ulaganje biti u dionice tipa Elektro grupe Jajce koje je nemoguće prodati, fond neće moći plaćati anuitete pa će banka biti „prisiljena“ da prodaje dionice koje su u zalogu. Kada ih bude prodavala po cijeni od cca. 5 KM tu je Hrkač da ih kupi u vlastito ime.

A koliko grupacija „biznismena“ okupljenih oko SBB-a (Zijad Blekić, Veselin Barović i Aleksandar Hrkač) vodi računa o malim dioničarima najbolje pokazuje primjer crnogorskog fonda Eurofond. Fond koji je pod kontrolom Veselina Barovića 2009. godine prodaje dionice Elektroprivrede Crne Gore italijanskom investitoru koji ulazi u vlasništvo Elektroprivrede. Novac koji su dobili od prodaje, više od 10 miliona eura, Fond ulaže u BiH i obavještava svoje dioničare da su uložili novac u Elektroprivredu BiH. Neko od 16.000 malih dioničara Eurofonda je, naravno, provjerio trgovanje sa dionicama Elektroprivrede BiH, ustanovio da toliki prometi nisu zabilježeni ni za par godina i podnio prijavu protiv nadležnih u fondu. Komisija za vrijednosne papire Crne Gore je sprovela istragu i zaključila da je Eurofond spomenutih 10 miliona eura investirao u Elektro grupu i Zadrugar, obje firme iz Jajca i firme u vlasništvu Aleksandra Hrkača. 50 posto dionica Elektro grupe, firme koju je osnovao za 1 milion KM i koja ni ne radi, Hrkač je prodao Baroviću za 18 miliona KM. Naravno tih 18 miliona je bio novac od 16.000 dioničara, tek nakon prodaje dionica je postao njihov novac. Osim ovoga Komisija je zaključila da Barović i Hrkač nisu povezana lica, pa tako i transakcija nije kriminal, nema veze što su Blekić i Barović suvlasnici 10-tak firmi u Crnoj Gori, nema veze što je direktor Blekićevog i Radončićevog fonda član Nadzornog odbora Eurofonda, nema veze što Hrkač ne radi ništa bez odobrenja Blekića, bitno je samo da Hrkač i Barović nisu braća, pa drugačije se prezivaju.

Vjerovatno i u Komisiji Crne Gore postoje veze po kumstvima kao u našoj između Zijada Blekića i predsjednika komisije Hasana Ćelama.

Da se vratimo na našu priču o „Strategiji“: predstavnici fondova, koji su bili uključeni u izradu, pokušali su diskretno sugerirati Ivaniševiću do čega dva sporna člana mogu dovesti, ali su bili ignorirani. Kada su ostali predstavnici fondova pokušali doći do Ivaniševića, kako bi mu objasnili da će takav zakon uništiti tržište kapitala u FBIH, dobili su poruku: „Ne moraju dolaziti, biće kako ja hoću“. U toku pravljenja nacrta fondovima se obratio premijer FBIH Nermin Nikšić sa molbom za pomoć pri pokušaju postavljanja novog nadzornog odbora u Bosnalijeku, kako bi se stalo u kraj kriminalu u toj firmi koji provodi direktor Arslanagić. Niko nije smogao snage da otvoreno kaže premijeru da njegova stranka i samozvani ministar finansija Marin Ivanišević prave zakon koji će dozvoliti nekolicini ljudi da unište i opljačkaju njihovu granu privrede. Oni dobronamjerni, a možda i neupućeni su prokomentarisali da „Premijer vjerovatno i ne zna šta Marin radi, pa zar bi nas zvao da zna?“.

Ishod glasanja nakon Četvrte skupštine Bosnalijeka je poznat. (A.Ž.)