Oznaka: zoran djikanovic

Zoran Đikanovic, Aleksander Hrkač i saga Elektrogrupe (ELGJR)

Eurofond Insajder / 21.03.2011.

Zoran Đikanovic je nedavno u Pobjedi, reagujući na sve češće komentare da “fondovi ubrzano novac iznose iz zemlje”, odgovorio da “KHOV nema takve podatke”

Đikanovic dalje tvrdi “nijedan (fond, prim. autora) nije imao značajnu investiciju van Crne Gore. Čak i da ih je bilo, to nije poklanjanje novca nekom drugom…”  ”…ne iznosi se novac ni na čije ime ili račune vani, ako fond investira izvan granica Crne Gore”

Međutim, nedavno objavljen dokument na sajtu KHOV, demantuju predsjednika ove institucije.

Djelimično rješenje o transakcijama izvršenim u ime i za račun Eurofonda (EURF) [KHOV]

Naime, nakon višemjesečne “istrage” o “investicijama” Eurofonda (EURF) u Elektrogrupu Jajce DD (ELGJR) i Zadrugar Jajce DD (ZDRJR),  utvrđeno je da se kao prodavac u obje sporne transakcije pojavljuje kontroverzni Aleksander Hrkač.

Više o reputaciji Hrkača možete pročitati u analizi transakcije FZU Eurofond (EURF) sa Elektrogrupom Jajce (ELGJR).

Činjenica je da je EUR 10,4m koliko je sa sigurnošću isplaćeno Aleksandru Hrkaču za akcije Elektrogrupe (ELGJR) i Zadrugara (ELGJR) jeste preneseno “na račune vani”, jer novac nije utrošen na dokapitalizaciju Elektrogrupe Jajce DD već na kupovinu njenih akcija od postojećeg vlasnika.

Vrijedno je prisjetiti se same transakcije:

Akcije Elektrogrupe Jajce DD, kompanije sa svega EUR 500,000 kapitala, formirane samo nekoliko mjeseci pred prodaju udjela Eurofonda u EPCG italijanskoj kompaniji A2A, kupljene su po cijeni 39 puta većoj od nominale.

Ova “investicija” vrednuje Elektrogrupu Jajce, kompaniju za 3 zaposlena koja čak ni ne posjeduje adekvatne dozvole za gradnju hidroelektrana (zbog čega je njeno gradilište nekoliko puta zatvarano od strane inspektora) na EUR 15m.

Transakcija je obavljena na Sarajevskoj berzi (SASE), čiji je predsjednik nadzornog odbora Zijad Blekić, preko brokerske kuće Eurohaus, čiji je direktor takođe Zijad Blekić. Sarajevskoj berzi je nedavno izrečena mjera uslovnog oduzimanja dozvole za rad, nakon revizije koja je ustanovila niz neregularnosti.

Gospodin Blekić je inače jedan od vlasnika Absolute Bar AD (ABSO) i FLASH AD (FLAS), kompanija povezanih sa Veselinom Barovićem i osobama koje kontrolišu Euroinvest i Eurofond (EURF).

Ko je odobrio ovu transakciju tj. “investiciju” u praznu ljušturu zvanu Elektrogrupa i koja je njihova odgovornost? Izvršni direktor Euroinvesta Boiša Šotra? Nadzorni odbor Eurofonda koji čine Milić Popović, Armin Mulahusić i Milanko Damjanović ili pak investicioni menadžeri Aleksandra Mitrović i Branko Kaluđerović?

Zašto se stiče utisak da za Eurofond ne važe pravila i/ili da KHOV ne želi da ih sprovede?

U nastavku:

Da li je novac crnogorskih gradjana, preko investicije Eurofonda (EURF) u Elektrogrupu Jajce DD (ELGJR), preko Aleksandra Hrkača i Balkan Investment Management, završio u privatnim rukama?

Dragan Radusinović: Novi zakon ima za cilj gašenje fondova

Dan / 02.03.2011

Zakon za gašenje fondova

Predloženi zakon o investicionim fondovima ima za cilj njihovu likvidaciju, ocijenio je juče Dragan Radusinović, direktor menadžment kompanije KD Mont koja upravlja fondom MIG. On je na sjednici odbora Udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija u Privrednoj komori, kazao da zakon koji je predložila KHOV omogućava “društvima samo da izdišu, a da ne udišu”.

Komentarišući funkcionisanje otvorenih fondova, odnosno pravo akcionara da u svakom momentu od menadžment kompanije mogu tražiti isplatu, kaže da će to dovesti do rasprodaje akcija fondova.

- Ukoliko se istovremeno pojave svi ili makar 50 odsto akcionara sa zahtjevom za naplatu, neće nam biti dovoljna neto aktiva, pa ćemo morati da rasprodajemo akcije, a onda u fondu ne ostaje ništa – kazao je Radusinović, napominjući da se zakon o otvorenim fondovima u Crnoj Gori donosi u vrijeme kada je likvidnost najniža.

- Ako je sadašnja neto aktiva fondova 300 miliona, a vrijednost na berzi tri puta manja, pitam da li je rok od dvije godine za usklađivanje zakona dovoljan budući na ovako nisku likvidnost – kazao je Radusinović, napominjući da je akcijama fondova u prošloj godini trgovano za svega sedam i po miliona.

Predlagač zakona, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović kaže da je suština da se interes akcionara stavi na prvo mjesto. Kazao je da građanima akcionarima fondova, kojih ima oko 100 hiljada, treba omogućiti da lakše ulaze i izlaze iz fonda, kao i da smjenjuju društvo za upravljanje fondom, ističući da društvima akcionari moraju biti na prvom mjestu.

- Menadžment kompanija se samo ponudila da upravlja fodnom, kako bi ostvarila interese akcionara, a ne sopstvene, kupujući za sebe akcije za koje procijeni da vrijede, prije nego za akcionare – kazao je Đikanović i dodao da se time ne uskraćuju prava menadžment kompanija da raspolažu imovinom.

- Oni koji znaju, zarađuju i kad je vrijeme i kad je nevrijeme, a koji ne znaju, zarađivali su samo u vrijeme kad je bila liberalna ekonomija na vlasti. Ako je neko u to vrijeme i promašio investiciju, zaradio je više nego što je ikad sanjao, pa sad kad je uvedeno malo više demokratije nego liberalizma, ne zarađuje se tako dobro i ima mnogo nezadovoljnih – kazao je Đikanović, navodeći da od 2000. do 2008. “niko nije mogo da promaši”.

Đikanović se složio sa predstavnicom Centralne banke Zoricom Kalezić da su pojedine predložene odredbe suprotne evropskoj regulativi, objašnjavajući da je to zbog jačanja konkurencije i proširivanja tržišta.

- Zašto sužavati krug stranim investitorima koji bi željeli da preko svoje kastodi banke investiraju – rekao je Đikanović i dodao da prema evropskim propisima, fond mora imati kastodi banku samo iz države gdje je registrovan. Navodi da je to važi u EU, ali ne i u ostatku svijeta, te da to može da prođe do pristupanja EU.

Javna rasprava o radnoj verziji zakona o investicionim fondovima traje do četvrtka, a predlog bi trebalo da bude završen do kraja prvog kvartala.


Đikanović: Nijesmo primijetili da fondovi iznose novac iz zemlje

Pobjeda / 27.02.2011

djikanovic negira da se novac iznosi iz zemlje

Kada bi se zakon, koji je u pripremi, primijenio na sadašnje stanje vlasnici akcija u svim fondovima, izuzev HLT, u prosjeku bi za vaučer koji im menadžer mora isplatiti dobili više oko 71 odsto novca nego da ga prodaju na berzi. Očekuje se veća trgovina.

Komisija za hartije od vrijednosti nije primijetila značajne odlive novca iz zemlje, odnosno ulaganje investicionih fondova u neka druga tržišta, kaže za Pobjedu predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović odgovarajući na pitanje da li su tačne informacije koje se čuju u posljednje vrijeme sa raznih, naročito opozicionih adresa, da fondovi ubrzano iznose novac iz zemlje.

Đikanović kaže da KHOV nema takve podatke.

- Pratimo investicije šest fondova koji u ovom trenutku imaju više od 100.000 akcionara, građana koji su njima povjerili svoje vaučere. Nijedan nije imao značajnu investiciju van Crne Gore. Čak i da ih je bilo, to nije poklanjanje novca nekom drugom. Jednostavno rečeno, fond je umjesto akcija pekare ili mljekare u Crnoj Gori kupio akcije pekare u Hrvatskoj ili Srbiji – objašnjava Đikanović. On sugeriše da se vodi računa o preciznosti kada se kaže iznošenje novca.

KHOV budno prati

- Ne iznosi se novac ni na čije ime ili račune vani, ako fond investira izvan granica Crne Gore. Ako je kupio firmu ili njen dio u inostranstvu, to su i dalje akcije akcionara fonda – kaže predsjednik Komisije koja, kako kaže, budno prati sve što se događa na tržištu, naročito sada kada je u proceduri donošenje novog zakona o fondovima.

- On će značajno promijeniti regulativu, odnose, poboljšati poziciju manjinskih akcionara, pospješiti trgovinu i konkurenciju među društvima za upravljanje koja će lako biti smjenjiva, promijeniti organizacionu strukturu fondova… Riječju, očekujemo da oživi interesovanje za tržište kapitala, kaže za Pobjedu Đikanović, ali i tvrdi da je MVP najveći ekonomski iskorak u Crnoj Gori. MVP je promijenila Crnu Goru, ali mnogi ne žele da vide očigledno. Đikanović smatra da nove okolnosti traže i nova rješenja da bi bili konkurentni za privlačenje stranih investicija i domaće štednje.

Fondovi su, podsjetimo, većinski vlasnici u desetak firmi. U kombinaciji sa državom su većinski u 22 kompanije među kojima su Budvanka i Ulcinjska rivijera, Luka Bar, Kontejnerski terminali, Željeznički prevoz i Infrastruktura, Brodogradilište, „Simo Milošević“, Barska plovidba, Duvanski u stečaju, Montepranzo… U nekoliko firmi fondovi su dominantni vlasnici u kombinaciji sa nekim privatnim investitorima.

Predsjednik KHOV ocjenjuje da portfelj sadašnjih fondova uopšte nije loš, ali i dodaje da bi novi zakonski okvir trebalo da ga poboljša, odnosno unaprijedi a manjinske akcionare da motiviše da dolaze na skupštine akcionara, što godinama ne rade i odlučuju o svojoj imovini.

Otvoreni i zatvoreni

Novi zakon predviđa transformaciju fondova na otvorene i zatvorene.

- To znači da će se dio fonda transformisati u otvoreni u kome će biti likvidni portfelj, odnosno dobrostojeće kompanije u kojima imaju udio. U drugom zatvorenom fondu biće izdvojene nelikvidne investicije. Društva za upravljanje dobiće, recimo, rok od dvije godine da te investicije učine profitabilnom ili ih prodaju – objašnjava Đikanović.

Na pitanje Pobjede koju će to korist donijeti malim i ostalim akcionarima, predsjednik Komisije kaže da će akcionar iz otvorenog fonda u svakom momentu moći da izađe, odnosno proda svoj vaučer ili akcije i da bude isplaćen od menadžera fonda – da ne ide na berzu da prodaje.

- Kada bi se to primijenilo na sadašnju situaciju, po proračunima koje smo radili, svaki vlasnik vaučera u fondovima, ne računajući HLT, u prosjeku bi dobio više oko 71 odsto novca nego da ga proda na berzi. Menadžer fonda, kada zakon stupi na snagu i oni se transformišu o otvorene i zatvorene, dužan će biti da akcionara isplati po sadašnjoj vrijednosti, ali ne akcija na berzi nego portfolija – kaže Đikanović.

On ocjenjuje da će mogućnost akcionarima da izađu iz fonda i budu isplaćeni najkasnije u roku od pet dana pojačati pritisak na društva za upravljanje. To, dodaje on, takođe znači da fond određenu količinu sredstava mora držati u likvidnom obliku, možda i u novcu.

Strah da ne odu akcionari

- Ako, recimo, od 10.000 akcionara fonda na isplatu dođe 2.000, to je jasan signal da nijesu zadovoljni upravljanjem. Akcionarima će to ostaviti i mogućnost izbora. Ako, recimo, jedan fond odbacuje profit osam odsto godišnje, a drugi tri – veoma je vjerovatno da će akcionari preći u onaj koji više zarađuje – ističe predsjednik.

Sadašnje stanje je takvo da društva za upravljanje, odnosno menadžere mnogo ne brine kad neko na berzi proda akcije, jer jedan akcionar izlazi a drugi ulazi a oni upravljaju istom imovinom.

- Kad se usvoji zakon, to će se promijeniti. Neće tada biti većega straha kod menadžera nego da mu akcionari ne izađu iz fonda – ocjenjuje predsjednik Komisije ali i priznaje da potpuno izvjesnih rezultata unaprijed nema ali dodaje da je vizija da se ozdrave kompanije i probudi tržište kapitala.

Otvoreni fond, zato što u svakom momentu akcionar može doći sa zahtjevom da ga isplate a novi da uplate, mora ostvarivati likvidnost koja definiše vlasništvo od 5 do 10 odsto vlasništva u firmi koje na berzi lako može da se proda.

Dobro vrijeme za kupovinu akcija

- Smatram da je sada dobro vrijeme za investiranje, kupovinu akcija – kaže Đikanović odgovarajući na Pobjedinu pitanje. Ne želim, dodaje on, da dajem savjete pa da se neko sjutra „hvata” za njih, ali smatram da je dobro vrijeme za investicije.

Veoma je važno šta očekuje onaj ko ulaže – zaradu do kraja ove godine ili na duži rok. Bilo kako bilo, očekujemo da će novi zakonski okvir podstaći trgovinu – smatra predsjednik KHOV. On dodaje da, ipak, sve zavisi od toga kako će investiciona javnost doživjeti ono što pruža novi okvir.

Spriječili transformacije u AD

- Ne mogu reći da nije bilo špekulativnih radnji u radu fondova ali je Komisija sve što je uočila ili joj je neko ukazao na moguću špekulativnu radnju, procesuirala – kaže Đikanović.

U mnogim slučajevima se, dodaje on, utvrdilo da nije bila nezakonita radnja.

- Veliki broj kontrola završio je mjerama i zabranama a jedan dio je procesuiran državnim organima jer prevazilazi nadležnosti Komisije – kaže Đikanović.

On podsjeća da je jedan slučaj, odnosno pokušaj da se fondovi transformišu u obična akcionarska društva okončan presudom Vrhovnog suda koja je potvrdila odluku Komisije kojom smo to zabranili.

- Drugi slučaj, odnosno pokušaj transformacije fonda u akcionarsko društvo je u proceduri i vjerujem da će ishod biti isti. Očekujemo da i ta odluka Komisije bude potvrđena – ističe Đikanović.

Primijenjene evropske direktive

- U crnogorski zakon o fondovima, koji bi uskoro trebalo da bude usvojen, ugrađene su evropske direktive – kaže predsjednik KHOV-a.

Odgovarajući na primjedbe koje se često čuju ovih dana da je crnogorski zakon prepisan od komšija, predsjednik Komisije kaže da su ovi zakoni u regionu identični a da se od njih crnogorski razlikuje u jednom dijelu.

- Razlikujemo se u načinu kako sadašnje investicione fondove transformisati, bezbolno i efikasno za građane, u nove po evropskim standardima. Jedan dio našeg zakona se bavi time – objašnjava on.

- Hrvatski i zakon Republike Srpske, kaže Đikanović, potpuno su identični. Jedina razlika je u tome što se u jednom kaže akcija, a u drugom dionica. Zakon u Federaciji BiH je takođe isti samo što su „istumbani” članovi – kaže Đikanović dodajući da su svi usaglašeni sa direktivama EU.

Brojka 15

miliona kvadrata zemlje ima Solana, čiji većinski vlasnik je Eurofond koji na berzi vrijedi 13 miliona eura. To pokazuje da berzanska vrijednost akcija ne odražava vrijednost portfolija.

Brojka 240.000

akcionara bilo je nakon masovne vaučerske privatizacije u fondovima. Sada, nakon osam godina, vlasništvo je koncentrisano na 100.000 akcionara